Na brdu Jelenčić, u srcu Gorskog kotara, pokraj autoceste Zagreb – Rijeka neposredno prije ulaska u tunel Tuhobić iduće godine počinje gradnja najvećeg skijališta u Hrvatskoj, na kojem će se moći skijati oko pet tisuća skijaša. Investicija je to vrijedna 15 milijuna eura. Tvrtka Sport park Fužine prije mjesec dana dobila je lokacijsku dozvolu za gradnju skijališta Jelenčić, a uskoro se očekuje potvrda glavnog projekta, tj. izdavanje građevinske dozvole. Već se radi na izboru opreme za četverosedežnicu koja ide do vrha Jelenčića (radit će i ljeti i zimi), za još pet vučnica i dvije “bajte” (rustikalan planinarski dom, op. a.). Na susjednom vrhu Vela Hrustu bit će još jedna četverosedežnica. Skijaške staza bit će na 15 hektara, a njihova duljina 6,5 km. Novi ski-centar pružit će i ono što dosad u Hrvatskoj zapravo nismo imali ni na jednom skijalištu – zajamčeni snijeg tijekom zimskih mjeseci. Sa 22 topa za zasnježivanje, uz postojeće jezero Lepenice, te dva manja jezera kapaciteta 30 tisuća kubičnih metara vode i 1,8 km cjevovoda to će biti više nego dovoljno za 100 dana skijanja!
Dvije četverosedežnice imaju zadatak dovesti skijaše na vrhove, a manji ski-liftovi da povežu staze i omoguće ugodno skijanje. Staze će biti na nadmorskoj visini između 750 i 1100 metara, očekivana visina snijega 60 cm. Dio staza bit će osvijetljen i spreman za noćno skijanje. Ovo skijalište jedinstveno je i po tome što ćemo s odmorišta Lepenica na autocesti Zagreb – Rijeka ravno u pancerice i na skije. Jelenčić će prije svega biti obiteljsko skijalište, no zadovoljštinu će sigurno pronaći i oni zahtjevniji skijaši. Na istočni dio parka zaštićen je od vjetrova pa je predviđeno za boravak djece na snijegu, a tu će raditi i škola skijanja. U drugoj fazi investitor planira sagraditi moderan planinski hotel i apartmansko naselje, a na primorskoj strani još jedno skijalište. Bakar će tako biti jedini grad na Mediteranu sa skijalištem.
U planu ski-karta za regiju
Što skijalište Jelenčić razlikuje od ostalih skijališta u Hrvatskoj? Prvo i najvažnije, dovoljno vode na samom skijalištu i sustav zasnježivanja, što Bjelolasica i Platak nemaju. Također Jelenčić će imati kvalitetnu infrastrukturu, prije svega sistem žičara i odličnu prometnu povezanost. Autocestu pod nosom nemaju ni mnoga skijališta u Sloveniji, a ni u Austriji. Lokalne prometnice često su za snježna nevremena zametene pa se, na primjer, do Platka ne može ni doći. Bjelolasica ima i zastarjeli sustav žičara pa snijeg na stazi ovisi o vremenu, a nema ni vode ni skijaških topova. Zagrebačko Sljeme uopće nema žičaru od podnožja do vrha, što otežava i produljuje pristup skijalištu. Iako ima sustav zasnježivanja, nedostaje vode, više staza i vučnica većeg kapaciteta. A kada je skijalište najspremnije, u vrijeme blagdana i zimskih školskih praznika – zatvoreno je zbog održavanja Svjetskog kupa u skijanju. Kada se napokon Sljeme “otvori”, uvijek nešto krene po zlu, tako se u posljednje dvije godine pokvarila žičara pa skijanja nije ni bilo.
Manja goranska skijališta u Mrkoplju, Begovu Razdolju, Tršću ove zime uopće neće raditi zbog zastarjele opreme i neisplativosti. U Delnicama na Petehovcu možda će biti skijanja, ali sve ovisi o padalinama. To je realna slika hrvatskog zimskog turizma. To će svakako promijeniti projekt Jelenčić, koji postavlja nove standarde. Kapacitet samo jedne četverosedežnice je 2500 skijaša na sat, na čemu bi pozavidjela i mnoga inozemna skijališta. Prometna povezanost, atraktivnost Gorskog kotara te blizina Zagreba i Rijeke čini ga konkurentnim i slovenskim skijalištima, pogotovo u dnevnoj ili vikend ponudi. Kada bude sagrađen primorski dio te nove staze i žičare, to će ga svrstati u red mondenih skijališta. Pristup s autoceste preko odmorišta Lepenica čini ga još atraktivnijim. Jelenčić je tek jedno od 10 potencijalnih skijaških lokacija u Gorskom kotaru. Kada bi se sagradilo više skijališta, mogla bi se ponuditi ski-karta za regiju – što je kod skijaša jako popularno, a to rade i Slovenci i Austrijanci i tako privlače goste.
Za poznatu poduzetničku obitelj Sihtar u Opatiji mnogi znaju. No malo tko zna da ih je prije pet godina obuzela smjela poduzetnička vizija – gradnja skijališta na Jelenčiću. Zbog posla su često vozili autocestom prema Zagrebu i obrnuto, a tzv. snježna im je dionica upravo donijela inspiraciju: pogled se zaustavljao na prelijepim, zimi uvijek snijegom prekrivenim sjevernim padinama iznad tunela Tuhobić. Nije li to čarobno mjesto koje bi trebalo nekako učiniti dostupnim? Otac Arsen sa sinom Borisom najprije se raspitivao na negdašnjim naplatnim postajama o količini oborina i padalina u ovom kraju, a u Fužinama pak ima li kakvih planova za to područje. Odgovori su bili prihvatljivi, i obitelj Sihtar je odlučila – “zagristi”. Naravno, u tom trenutku nisu ni slutili da ih čeka golgota duga pet godina, a to je još jedna ulagačka hrvatska priča, odnekud poznata.
– Sada razumijemo sve one proteste i upozorenja potencijalnih hrvatskih investitora o tome kako je teško investirati kod nas, kako je teško pokrenuti bilo kakav ozbiljniji posao i koliko su prepreke iscrpljujuće. Boris Sihtar danas je na čelu tvrtke Sport park Fužine te nam kaže da ono što su oni prošli ne žele da osjeti na svojoj koži ni jedan drugi poduzetnik. Na pitanje koliko bi vremena bilo prihvatljivo za pothvat poput njihova, odgovara: – Za investiciju gradnje skijališta sa svim pratećim sadržajima i godina dana čekanja je previše! Iz današnje perspektive, čini se da nije toliko kumovao otpor birokracije ili institucija, nego neznanje i neiskustvo sa sličnim projektima. Zanimljivo je da sama država ne priznaje vlastite suglasnosti pa svaka institucija traži novu izradu ili reviziju projekta iako ih je država već odobrila.
Hlađenje tla humusom
– Mnogi su odustali – kaže danas Boris Sihtar.
Ipak, kažu, da su u cijelom sustavu nailazili i na ljude koji su razumjeli viziju i važnost projekta. Podršku su dobili u jedinicama lokalne uprave, pa i mnogim drugim institucijama, a posebno u Ministarstvu turizma. Ipak, suglasni su: proces prikupljanja dokumentacije nedopustivo je dugačak i kompliciran.
– Zamislite samo sve te promjene u tih pet godina! Od načina financiranja do tehnologija gradnje i sl. Jasno da nas pokreće privatni interes, evo sada paralelno intenzivno radimo na zatvaranju financijske konstrukcije i želimo dodatno uključiti sve potencijalne ulagače koji su zainteresirani sudjelovati u ovom projektu. Ulažemo novac, ali u svemu gledamo i širi interes. Ovo je dobar put za Gorski kotar, da se vidi što se sve tu može. Novi posao već dogodine u Fužinama će naći najmanje 60 ljudi i još toliko će trebati za povremeni rad na skijalištu Jelenčić – upozorava Sihtar.
Za masterplan skijališta Jelenčić angažirana je austrijska konzultantska kuća Roberta Apshnera i Huberta Ramskoglera, koji iza sebe imaju 70 osmišljenih skijališta u Austriji. Za Jelenčić je rađena meteorološka analiza, posebno padalina u posljednjih deset godina. Studija je pokazala da bez adekvatnog i brzog zasnježivanja, zbog velikih razlika u temperaturi, neće biti moguće skijati i da će u kratkom vremenu biti potrebno proizvesti velike količine snijega. Također, uočena je opasnost da vjetrovi otpuhnu snijeg sa staza. Znači, snježnu podlogu treba čvršće napraviti tako da odoli vjetru i vremenskim ćudima Gorskog kotara. Problem je i toplo krško tlo, pa ga jednostavno treba “ohladiti” odgovarajućom prevlakom humusa.
Minimalna sječa
Projektanti su predložili i da Sport Park Fužine radi cijele godine, a potencijala ima, kažu, i ljeti je tu blizu boravi velik broj turista. Uz novu i dobru ponudu mnogi će htjeti, uz kupanje, doći i ovamo – uživati u nečem drugačijem, npr. ručati na 1100 m nad morem, uživati u pogledu i svježem zraku i šetnji po padinama. Usto, bit će tu manjih igrališta i prostor za sportove u prirodi. Zbog novih sadržaja, očekuje se, ljubitelji skijaškog trčanja, planinarenja i biciklizma više će pohoditi ovaj kraj. Jasno je da će dio pretežno šumovitog područja biti uklonjen, no kad nema snijega, ostaje zeleni prostor. Za ljetne sportove koristit će se postojeći prirodni resursi i neće biti nove gradnje ili sječe.
Što se tiče smještajnih kapaciteta, sagradit će se lijep planinski hotel sa 160 kreveta i 4 zvjezdice. Na istočnom dijelu parka planirano je manje apartmansko naselje od deset objekata s četiri smještajne jedinice. Ovaj dio Gorskog kotara zasigurno će profitirati u poboljšanju infrastrukture i u boljoj kvaliteti života te u demografskoj slici jer je očekivati da bi ovakvi i slični projekti privukli ili zadržali mnoge na ovom prostoru kada bi vidjeli perspektivu i imali životnu nadu.
Konačno izravna korist
– Mi smo u Fužinama svojevremeno postavili pitanje što želimo biti za 10 godina, a što za 20 godina. I rekli smo da za desetak godina hoćemo biti Bohinj, a za dvadesetak Bled. I evo, sedam je godina prošlo, brod na jezeru vozi, vlakić oko jezera također, uz jezero je napravljena šetnica, a gradit ćemo i još jedan pješački most preko jezera kako bismo šetnicu za one kojima je previše sedam kilometara skratili napola. Postali smo nezaobilazna destinacija u Gorskom kotaru. I Bohinj ima jedno skijalište, evo mi smo s naše strane sve učinili da gradnja skijališta, odnosno sport parka Fužine uskoro počinje – govori nam načelnik Fužina Marinko Kauzlarić.
Zanimljivo je da su baš Fužine već ispresijecane prvo jednim krakom autoceste, pa drugim, dvama naftovodima i plinovodom. Sigurno je da sada slijedi ono od čega će Fužine, pa i Bakar, Primorsko-goranska županija i sam Gorski kotar imati konačno i izravnu korist. Gorski kotar je hrvatski turistički dragulj, svi su svjesni potencijala i žele pridonijeti razvoju turizma i gospodarstva u Hrvatskoj. Kada bi takvih projekta bilo više, zasigurno ne bi bila utopija 16 milijardi eura prihoda od turizma u Hrvatskoj u 2020. godini.
>> Kako je nastao umjetni snijeg – nužnost u zimama bez snijega?
Lijepa vijest ako se ostvari... samo 6.5km staza? Sumnjam da ce netko ici tamo na duze od dan dva. A sto se tice clanka... katastrofa "Kada se napokon Sljeme “otvori”, uvijek nešto krene po zlu, tako se u posljednje dvijee godine pokvarila žičara pa skijanja nije ni bilo." A gdje sam ja onda skijao zadnje dvije godine ako Sljeme nije radilo?