Pojedinim zločincima zaista treba uskratiti mogućnost povratka među civilizirane ljude. Tim je riječima Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske, obrazložio zalaganje da se u predstojećim izmjenama Kaznenog zakona uvede i kazna doživotnog zatvora bez prava na pomilovanje. Crnićev prijedlog izrečen na opatijskom savjetovanju o aktualnostima hrvatskoga kaznenog zakonodavstva jedan je u nizu koje su dosad izrekli najviši pravosudni dužnosnici.
Sve kad bi takva kazna i bila uvedena, na ubojicu iz zagrebačke Palače pravde, ubojice triju članova obitelji Vajčner, trostrukog malodobnog ubojicu iz Siska ona se ne bi mogla primijeniti za ono što su dosad učinili.
Jesu li njihova nepopravljivost i porast nasilja dovoljan argument za uvođenje kazne doživotnog zatvora? Pravosuđe ipak misli da nije vrijeme, ali i da argumenti struke govore protiv uvođenja kazne doživotnog zatvora. O razlozima protivljenja takvom rješenju Marijan Svedrović, sudac Vrhovnog suda, rekao nam je:
Svedrović: Kazna bi učinila upitnim i dijelove Ustava
- Uvođenje takve kazne moglo bi učiniti upitnim i pojedine odredbe Ustava. Što se kazne dugotrajnog zatvora bez prava na pomilovanje tiče, ona ne ostavlja nikakvu nadu osuđenim osobama da se i dugotrajnim služenjem kazne promijene i usklade svoje vladanje sa standardima civilizirana društva. Ono što bih ja učinio, s obzirom na opravdane razloge javnosti zbog pojedinaca koji su počinili strašne zločine, jest da se njima onemogući dobivanje ijedne zakonske odluke o puštanju na slobodu prije isteka te kazne. U prilog tome da je kazna doživotnog zatvora neprimjerena našoj pravosudnoj praksi je i izvanredno malen broj izrečenih kazni dugotrajnog zatvora. Postavlja se pitanje koji su to socijalni kriteriji za unošenje u registar kazni još teže kazne, ako i ova blaža nema široku primjenu u praksi, a i one koje su izrečene praktično predstavljaju doživotnu kaznu.
Anita Kurtović, profesorica na katedri Kaznenog prava splitskoga Pravnog fakulteta i predsjednica Radne skupine za izradu novog zakona o pomilovanju, također se protivi uvođenju doživotne kazne.
- Njezino postojanje djeluje zastrašujuće, ali za poštene građane. U Italiji i Njemačkoj te skandinavskim zemljama pokazalo se da oni koji su na nju osuđeni, nakon određenog broja godina budu pušteni na slobodu.
Degen: Moguće i privremeno uvođenje smrtne kazne
I odvjetnik Silvije Degen protivnik ne podržava kaznu doživotnog zatvora jer se njome unaprijed obezvređuje penološki učinak. Međutim, Degen smatra da bi se eventualno moglo razmisliti samo o privremenu uvođenju kazne doživotnog zatvora s ozbirom na porast nasilja.
Među stručnjacima vlada i mišljenje kako hrvatske kaznionice nemaju odgovarajuće uvjete ni za osobe koje su osuđene na kaznu dugotrajnog zatvora, a kamoli za one koji bi bili osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Prijedlog Ivice Crnića da se razmotri uvođenje doživotne kazne zatvora za najteže zločine u javnosti je, prema rezultatima naše ankete, naišao na odobravanje. Samo desetak posto onih koji se protive tom prijedlogu i oko 20 posto neodlučnih valjan je argument kojim bi se uvođenje doživotne kazne zatvora lako obranilo u obrazloženju zakonskoga prijedloga.
Međutim, kako su mišljenja stručne javnosti protiv toga, a ona također imaju snažna uporišta, valjalo bi razmisliti o tome treba li, uzevši u obzir neke najteže zločine, ishitreno uvoditi tako tešku kaznu. Ne bi li se možda i češćom primjenom postojećih rigoroznijih kazni, selektivnijom primjenom instituta pomilovanja i pogodnosti najtežim počiniteljima kaznenih djela i, na kraju, prevencijom mogli izbjeći oni postupci zbog kojih je javnost dala svoj glas za uvođenje doživotnog zatvora bez prava na pomilovanje.
Dušan Miljuš
