Završena prva faza

Građani: Hoćemo li se i dalje zvati Hrvatima kad uđemo u EU?

'EU-RH_PXL_unu_210711'
Foto: ''
1/3
10.08.2011.
u 20:02

Broj poziva na informativni telefon Halo EU udeseterostručio se i dnevni je prosjek oko tisuću poziva

Od jeseni se u televizijskim i radiospotovima u sklopu informativne kampanje za EU više neće vrtjeti za mnoge banalna pitanja poput onih hoćemo li smjeti peći rakiju ili hoćemo li se i dalje zvati Hrvatima kad uđemo u EU.

Ta pitanja, odnosno stereotipe, smatraju u Ministarstvu vanjskih poslova, razriješila je prva faza kampanje koja je završila 31. srpnja.

Odziv građana, ističu, bio je izniman – broj poziva na informativni telefon Halo EU udeseterostručio se i dnevni prosjek je oko tisuću poziva.

Mit o rakiji

– Jako smo zadovoljni, odaziv je bio iznimno dobar, pogotovo u ruralnim sredinama i na lokalnoj razini i da, vidimo razliku u pitanjima, čemu se veselimo. Sad primjećujemo da traže više podataka o pitanju o kojem se govori u spotu ili postavljaju osobna pitanja, kako će se neki njihov problem riješiti u EU.

Drugu fazu kampanje morate graditi na čvrstim temeljima, a oni podrazumijevaju otklanjanje stereotipa i strahova. Mit o siru i vrhnju, o rakiji, bojazan da će Europa uništiti hrvatski jezik i suverenitet toliko su emotivno snažni razlozi koji vas sprečavaju da uopće dalje želite slušati o EU – kažu u MVP-u.

I dosad je, o ovoj fazi kampanje, emitirano više od 13 tisuća radijskih te 2300 televizijskih spotova, na 80 radijskih frekvencija te na 6 televizija s nacionalnom te 15 televizija s lokalnom koncesijom. Spotove je radila Croatiafilm, a vrijednost im je malo manje od milijun i pol kuna.

No tijekom kampanje vrlo su česti bili prigovori da je riječ o simplificiranom, štoviše, banalnom prikazu tema o Europskoj uniji.

– I jesu, pitanja na koja nudimo odgovore često su banalna. No, ni mi ni ljudi koji više prate EU nisu ciljna publika i ne možemo po svom nahođenju odrediti što ljude zanima. Pri odabiru vodili smo se najčešćim pitanjima koja nam građani postavljaju na EU telefon, njih je od 2007. bilo 230.000. Pitanja su legitimna, i da, pitanje hoćemo li se i dalje zvati Hrvatima kad uđemo u EU jedno je od pet najčešćih. Nas bi zabrinjavalo kad bi stručnjaci i oni koji su bolje upućeni u EU smatrali da tim spotovima doznaju nešto novo.

Bez podcjenjivanja seljaka

S druge strane, poruka je morala biti prilagođena primatelju, zato smo išli i na dijalekt, dežargonizaciju te pojednostavnjenje – kažu u Ministarstvu vanjskih poslova.

– Budući da nam urbana populacija nije primarna skupina jer možda spada u slojeve s višim obrazovanjem, naravno da nekima zvuči čudno, ali ne smijemo podcjenjivati interese ljudi u ruralnim sredinama koji su često skeptičniji od onih u urbanih. Njima će biti prilagođeniji nastavak kampanje u jesen, o kojem će se više znati nakon detaljne analize pretkampanje – poručuju iz MVP-a.

Komentara 358

ZE
zendraf
20:15 10.08.2011.

Ajme, kako je zinula!

BL
bellator luminis
21:15 10.08.2011.

Treba glasat protiv Eu-a,barem se sad vidi koji je to cirkus.Nemogu naći ni jedan razlog zašto bi glasao za!!!

KA
kajinx
23:13 10.08.2011.

10.08.2011. u 23:04h tiha voda je napisao/la: Da li to prilagođavanje Švicarske pokazuje da je EU loša opcija? Da pokazuje. Da je dobra bili bi u njoj.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije