Sada je jasno zašto je nacionalističko-populistička poljska vlada toliko inzistirala na održavanju predsjedničkih izbora 10. svibnja, u jeku epidemije koronavirusa, iako su oni na koncu u zadnji trenutak ipak morali biti odgođeni, a održat će se sutra.
Da su izbori održani 10. svibnja, aktualni poljski predsjednik Andrzej Duda glatko bi osvojio još jedan predsjednički mandat jer je u tom trenutku još uživao respektabilnu potporu birača i pobjeda mu je bila praktično zajamčena. Njegova tadašnja glavna protukandidatkinja Malgorzata Kidawa-Blonski, članica opozicijske demokršćanske Građanske platforme i kandidatkinja te stranke za premijerku na prošlim parlamentarnim izborima, nikako nije uspijevala osigurati dostatnu potporu birača kako bi zaprijetila Dudi.
‘Prijeti nam kriza’
I dok je opozicija pozivala na bojkot izbora, vladajuća konzervativno-populistička stranka Zakon i pravda (PiS) inzistirala je na njihovom održavanju unatoč epidemiji, po svaku cijenu, pa je u jednom trenutku čak omogućila glasanje poštom, što je opozicija također osporavala pozivajući na dvomjesečnu odgodu, što se naposljetku i dogodilo.
Neuspješna oporbena kandidatkinja Kidawa-Blonski ubrzo je odstupila od kandidature, otvorivši prostor za kandidaturu novog i uvjerljivog opozicijskog kandidata, gradonačelnika Varšave Rafała Trzaskowskog, koji je u samo nekoliko tjedana uspio mobilizirati opozicijske birače, a u samo nekoliko dana uspio je prikupiti 1,6 milijuna potpisa, iako je za predsjedničku kandidaturu dovoljno samo 100 tisuća potpisa.
Trzaskowski je urbano orijentirani intelektualac i liberal, nekadašnji zastupnik u Europskom parlamentu i ministar uprave i digitalizacije u poljskoj vladi, koji je koncem prošle godine s gradonačelnicima Budimpešte, Bratislave i Praga potpisao “Pakt slobodnih gradova”, kojim se gradonačelnici prijestolnica zemalja Višegradske skupine obvezuju na zajedničko djelovanje protiv vladajućih populista u svojim zemljama, a u obranu liberalnih i zelenih politika.
Uzlet Trzaskowskog učinio je ishod poljskih predsjedničkih potpuno neizvjesnim. Doduše, ankete predviđaju Dudinu relativnu pobjedu u prvom krugu, no pojedine ankete najavljuju da bi Trzaskowski u drugom krugu mogao pobijediti Dudu, a prema nekim anketama Duda u drugom krugu gubi i od drugog glavnog protukandidta, televizijskog voditelja Szymona Hołownije, potpunog autsajdera u poljskoj politici i domaćina poljske verzije Supertalenta.
Ankete su važne zbog trendova, a sve ankete potvrđuju da su Trzaskowski i Hołownia u usponu, a Duda u padu, čime bi se lako mogli obistiniti strahovi predsjednika vladajućeg PiS-a Jaroslawa Kaczyńskog, koji je ovih dana stranačkom članstvu uputio pismo pozivajući ih na mobilizaciju, tvrdeći kako bi pobjeda opozicijskog kandidata lako Poljsku mogla odvesti u krizu.
Kriza o kojoj Kaczyńsky govori odnosi se na činjenicu da je Duda u proteklom mandatu poslušno izvršavao sve naloge vladajuće stranke i potpisivao sve zakone što ih je izglasala vladajuća većina u Sejmu, pa i one sporne, u kojima su europske institucije vidjele ugrožavanje demokratskih standarda i vladavine prava, osobito na području pravosuđa, iako prema poljskom ustavu predsjednik ima mogućnost veta.
I dok se Duda nije usuđivao posegnuti za tim pravom, Trzaskowskom to ne bi vjerojatno bio osobit problem, što je, uostalom, i eksplicitno potvrdio u jednom nedavnom intervjuu, kazavši kako Poljska treba snažnog predsjednika, koji će nadzirati monopol vlade.
I u Budimpešti budno prate
Dudi je prije nekoliko dana prijemom u Bijeloj kući, neposredno uoči izbora, priskočio u pomoć i američki predsjednik Donald Trump, iako je Trump uvjeravao da njegov konzervativni saveznik u Poljskoj ne treba njegovu pomoć za pobjedu na izborima. Dudino osvajanje još jednog mandata dodatno bi osnažilo moć PiS-a u najvećoj i najvažnijoj novoj članici EU, dok bi njegov poraz zakomplicirao život vladajućim nacionalistima i ugrozio životni projekt Jaroslawa Kaczyńskog, najmoćnijeg čovjeka u Poljskoj.
Bio bi to znak početka urušavanja tog projekta, a time i urušavanja protudemokratske i protueuropske osovine Budimpešta – Varšava, što bi zasigurno izazvalo ogromno olakšanje u Bruxellesu.
