Čak i kad bi Vlada u procesu sveopće štednje ukinula sve porezne
olakšice, kresanje troškova ne može se odnositi na povrat poreza na
dohodak za 2008. Povrat poreza reguliran je propisima koji su bili na
snazi 2008., a prema njima ove bi godine građani mogli dobiti oko 2
milijarde kuna preplaćenog poreza.
Ako bude novca
Ukidanje olakšica građani bi financijski osjetili tek iduće godine. U
Ministarstvu financija i kažu da će povrat teći uobičajenom dinamikom.
Godišnja prijava poreza na dohodak za 2008 mora se predati do 2.
ožujka, a do jučer to je učinilo 650 tisuća građana.
Vlada je u proračunu osigurala 910 milijuna kuna za povrat poreza
građanima koji se nalaze na području od posebne državne skrbi i
brdsko-planinskim područjima, te neke zajedničke troškove, dok ostatak
sredstava koji će sigurno biti oko 1,1 milijarde kuna moraju isplatiti
gradovi i općine. Ukupni prihodi svih lokalnih jedinica ove su godine
planirani na 18 milijardi kuna, ali kako padaju planovi državnog
budžeta, tako se ruše i lokalne konstrukcije, pa je sasvim ozbiljan
problem mogu li oni isplatiti povrat poreza.
Poreznici kažu da će povrat poreza na dohodak isplaćivati sa
zajedničkog računa gradova i države, i ako on bude prazan, država će
isplatu provesti preko računa državnog proračuna. Naravno uz uvjet da i
na njemu bude novca. Nakon što preuzme na sebe tuđu financijsku obvezu,
prema naredbi ministra financija, poreznici će se pokušati namiriti sa
zajedničkog računa, a ako to ne uspiju za 60 dana, blokirat će račune
općina, gradova ...
Izgubili milijardu
Udruga gradova priznaje da i lokalne jedinice imaju podbačaj prihoda,
ali taj podbačaj ne bi se trebao prebiti preko leđa građana. “Građani
neće osjetiti poteškoće s povratom poreza na dohodak, ali će probleme
osjetiti korisnici lokalnih proračuna u razdoblju od lipnja do
kolovoza”, kaže Dario Runtić, savjetnik u Udruzi građana.
U tom će periodu, procjenjuje, doći do ozbiljnog narušavanja
likvidnosti lokalnih proračuna (kao što je to bio slučaj i prethodnih
godina) budući da Porezna uprava ne vodi računa o likvidnosti gradova.
Runtić objašnjava da je opća likvidnost lokalnih proračuna ove godine
ugrožena zbog slabije realizacije poreza na dohodak i izmjena Zakona o
financiranju lokalne samouprave iz 2006. zbog kojega su gradovi do
danas izgubili 1,04 milijarde kuna prihoda.
Prvi zadatak novih gradonačelnika
Zbog toga što je opća likvidnost lokalnih proračuna ove godine ugrožena slabijom realizacijom poreza na dohodak i izmjena na Zakona o financiranju lokalne samouprave iz 2006. godine, hrvatski su gradovi do danas izgubili više od jedne milijarde kuna prihoda. Stoga bi sredinom ove godine mogla postati upitna isplata plaća zaposlenih u gradskoj upravi, vrtićima, ustanovama u kulturi. Tako bi se zaustavljanje isplate plaća moglo naći kao prvi radni zadatak direktno izabranih gradonačelnika. “Dodamo li na to činjenicu da odnosi gradonačelnika s gradskim vijećem nisu adekvatno zakonom uređeni, već na jesen mogli bismo očekivati prve referendume za opoziv gradonačelnika - predviđanje je našeg sugovornika, Daria Runtića, savjetnik u Udruzi građana.
