Ulaskom u EU Hrvatska očekuje primiti oko 80 europskih uhidbenih naloga, izjavio je pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić na sjednici Odbora za zakonodavstvo. Kako bi se spriječilo zagušenje u slučaju dobivanja većeg broja takvih naloga, u izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU uvedeno je ograničenje da se uhidbeni nalozi ne mogu odnositi na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002.
U javnosti se taj zakon, upravo zbog spomenutog ograničenja, počeo nazivati \"Lex Perković\" jer će on poslužiti kao temelj odbijanja europskog uhidbenog naloga kojim Njemačka traži izručenje bivšeg visoko pozicioniranog djelatnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića, koji je u Njemačkoj osumnjičen za organizaciju ubojstva disidenta Stjepana Đurekovića 1983. u bavarskom Wolfratshausenu.
Odbor je jednoglasno podržao izmjene zakona iako su SDP-ovi Peđa Grbin i predsjednica odbora Ingrid Antičević-Marinović kritizirali ograničenje.
- Imamo poznatog osumnjičenika, u javnosti poznatog iz slučaja Croatia bus, koji se skriva u Njemačkoj. Ja bih želio da ga se izruči ali kako to možemo tražiti a ne želimo sami izručiti - rekao je Grbin navodeći primjer Ivana Radoševića, jednog od optuženika u aferi Croatia bus, protiv kojega godinama postoji međunarodna tjeralica, a koji slobodno živi u Njemačkoj čije državljanstvo ima.
Ingrid Antičević-Marinović podržala je kolegu Grbina te je Markotića upitala što će biti s nezastarijevanjem pretvorbe i privatizacije i hoće li ograničenje utjecati na to. Markotić je objasnio kako sve države koje nisu uvele ograničenje moraju Hrvatskoj, na njeno traženje, izručiti tražene osobe, a da se spomenuto ograničenje odnosi samo na to da Hrvatska ne izručuje svoje državljane za kaznena djela koja su počinili prije 7. kolovoza 2002. Dodao je i da je to ograničenje moguće promijeniti.
- No, ministarstvo je fleksibilno i ako ovaj ili neki drugi odbor predloži amandmane mi to možemo promijeniti - rekao je Markotić.
Grbin je također primijetio da se na nekim mjestima spominju i članci zakona koji ne postoje. Zakon, naime, ima 133 članka a u nekima od njih se spominju članci 134., 139. i 143. Neslužbeno smo doznali da je u prvoj verziji bilo zamišljeno da zakon ima više članaka ali da je na kraju odlučeno da ih može imati samo 133. Tako je članak 131. dobio dvadesetak inačica, 131.a, 131.b, 131.c... no u ministarstvu pravosuđa zaboravili su uskladiti pozivanje na druge članke s novonastalom situacijom.
>> Milanović: O Perkoviću pitajte one iza kojih već 20 godina čistimo smeće