Ako sam ikada birao svaku riječ i pazio na svako slovo, zarez i razmak, onda je to ovaj zakon, rekao je ministar uprave Arsen Bauk predstavljajući konačni prijedlog Zakona o životnom partnerstvu na saborskom Odboru za zakonodavstvo koji ga je jednoglasno podržao. Ministar je ponovio da je zakon demokratski kompromis između suprotstavljenih stajališta koji životno partnerstvo i bračnu zajednicu razlikuje samo u dvije stvari, u nazivu i pravu na posvajanje. U odnosu na prvo čitanje zakona, prihvaćeni su neki prijedlozi koji su dani tijekom saborske rasprave i rasprave po odborima.
Tako je promijenjen i naziv zakona koji se sada zove Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, pojašnjene su definicije životnog partnerstva koji je zajednica obiteljskog života dvije osobe istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom i neformalnog životnog partnerstva koji je definiran kao zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i udovoljava pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Takvom je odredbom položaj neformalnih životnih partnerstva izjednačen s položajem izvanbračnih zajednica predviđen Obiteljskim zakonom. Nakon prijedloga HDZ-ovog Željka Reinera, u konačni prijedlog zakona ušla i zabrana svakog oblika nasilja u zajednici obiteljskog života. Omogućeno je i zasnivanje partnerske skrbi i za života životnog partnera roditelja djeteta, ne samo ako drugi roditelj nije poznat,već i ako mu je oduzeta roditeljska skrb zbog zlostavljanja djeteta.
– Dva pravilnika koja slijede ovaj zakon već su na javnoj raspravi, tako da očekujemo da će provedba istog biti moguća u najbržem mogućem roku – naglasio je ministar Bauk.
SDP-ov Peđa Grbin očekuje od ministarstva da se jasno odredi prema zahtjevima za pravo na priziv savjesti u slučaju registriranja životnog partnerstva.
– Matičari su državni službenici koji imaju obvezu provoditi zakone i nemaju pravo na priziv savjesti – kazao je Grbin, a Bauk je objasnio da priziv savjesti ne postoji u niti jednoj zemlji osim Južnoafričkoj Republici.
– U Nizozemskoj je propisano da tamo gdje su dva matičara, onda jedan može odbiti registrirati partnerstvo, gdje je jedan matičar on mora odraditi svoj posao, te da svaki novi matičar nema uopće pravo na odbijanje – pojasnio je Bauk te poručio da treba državne službenike poštedjeti od uvlačenja u političke igre.
SDP-ova Marija Lugarić podsjetila je da su nedavno izvanbračnim zajednicama dana prava kao i u braku, pa je tražila i da se i neformalno životno partnerstvo izjednači s pravima izvanbračnih zajednica.
Nezavisni Josip Kregar smatra da treba u potpunosti izjednačiti brak i životno partnerstvo, pa čak i u nazivu, ali i dopustiti i posvojenja.
– Ovo je zakon za prvi razred društvenih reguliranja ljudi. Vi ovo zovete konsenzus, ali ja to vidim kao rezultat trenutne situacije, odnosno tek kao postupak učenja, te očekujem da će društvene promjene i razina svijesti dovesti do potpunog izjednačavanja prava – kazao je Kregar, a Bauk mu je odgovorio da ne misli da je ovaj zakon prvi razred, već peti.
SDP-ova Ingrid Antičević Marinović zahvalila je ministru na ovom prijedlogu zakona koji je, podsjetila je, bio i obećanje ove vlasti, ali je zahvalila i onima koji su htjeli "osujetiti Vladu u tom obećanju jer su time samo pridonijeli da se stvore uvjeti za donošenje ovog zakona".
Sanja Juras iz lezbijske udruge Kontra ponovila je da samo postojanje ovog posebnog zakona koji regulira ista prava kao i Obiteljski zakon osjeća kao diskriminaciju.
– Ne radite kompromise i ne igrajte se s našim ljudskim pravima. Uložite amandman koji će nam omogućiti posvajanje djece jer je to u interesu djece, ali i društva. U hrvatskom društvu je jako opasno slati poruke da su homoseksualne osobe opasne za djecu – poručila je Juras.
Ministar Bauk odgovorio je da u ovom trenutku društvenog razvoja još postoje razlike u prihvaćanju posvajanja jer je Hrvatska duboko tradicionalno društvo, te poručio da će predlagatelj zakona pozorno pratiti primjenu ovog novog zakona, ali i izmjene Obiteljskog zakona pa će izjednačavati prava.
– Ne mislimo da homoseksualne osobe ne mogu pružiti ljubav djeci, ali tek treba vidjeti kako će građani prihvatiti ovaj zakon i treba im dati vremena da se uvjere u njegove pozitivne učinke – zaključio je Bauk.
Odbor za zakonodavstvo jednoglasno je podržao i prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996, a članovi odbora poručili su da je ovaj zakon kojim se žele ispraviti nepravde mali koraku u odnosu na ono što su žrtve pretrpjele. Ovaj novi zakon predviđa devet prava za žrtve, od psihosocijalne i zdravstvene pomoći do novčane naknade, no predlagateljica je upozorila da će se pitanje naknada žrtvama urediti posebnim zakonom koji bi se donio u roku godine dana od donošenja predloženog. Novac bi se osigurao iz posebne fondacije.
– Ovim zakonom utvrdit ćemo status žrtve, a sljedećim zakonom obeštećenje – objasnila je predlagateljica. Zahtjevi za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtve podnosili bi se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu predloženog zakona.
Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – Rosa smatra da takva odredba nije u korist žrtava pa traži da se taj rok izbriše. Objasnila je da Centar Rosa nije zadovoljan niti definicijom seksualnog nasilja, kao ni činjenicom da žrtva koja na sudu ne uspije dokazati nasilje koje je proživjela sama morati plaćati troškove postupka. Zamjera i što se naknada kani urediti posebnim zakonom, što vidi kao nepotrebno čekanje.
sramota! samo vi tjerajte inat s hrvatskim narodom, nije ostalo dugo do izbora, a onda zbogom vam zauvijek!!!!!