Stiže ris iz Rumunjske

Grof, Max, Doru... odaberite ime mačku koji će spasiti populaciju hrvatskih risova

Ris
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
03.04.2019.
u 20:18

Popravit će “demografsku” sliku najvećih europskih mačaka, kojih je u Hrvatskoj manje od 60

Doru, Grof, Furman, Max ili Oskar? Traži se ime za risa koji će uskoro doputovati iz Rumunjske i nastaniti se u Gorskom kotaru, gdje će mu glavni zadatak biti oplođivanje i jačanje “demografske” slike populacije te najveće europske mačke koja je u Hrvatskoj ugrožena vrsta. Još neimenovani ris bit će prvi od četiri životinje koje će se u sklopu LIFE Lynx projekta naseliti u Hrvatsku. U anketi trenutačno premoćno vodi ime Doru, što na rumunjskom znači “potreban”, a predloženo je u znak zahvalnosti rumunjskim stručnjacima koji će ga donirati.

Slovenski ris zove se Goru

– U veljači su u Rumunjskoj uhvaćena prva dva risa, jedan ide u Sloveniju, a drugi k nama u Hrvatsku. Trenutačno su u karanteni, i mi smo u zadnjim fazama priprema, čekamo nalaze pretraga na zarazne bolesti. Životinje moraju biti u karanteni da se uvjerimo da ne prenose nikakve zarazne bolesti jer postoje strogi veterinarski protokoli. Nadam se da ćemo do petka dobiti nalaze i da će idući tjedan ris stići u Hrvatsku – kaže nam doc. dr. sc. Magda Sindičić, profesorica na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i voditeljica hrvatskog dijela projekta. Ris će živjeti u nacionalnom parku Risnjak u koji će se pustiti izravno, bez da će se prije toga zadržavati u nastambi.

Video - Prvi put u sto godina: Rijetko viđena zvijer uhvaćena kamerom

– U vozilu zagrebačkog ZOO-a dovozi se u Risnjak, kavez se otvara i izravno ide u prirodu. Risovi su u Hrvatskoj nestali krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kao i u Sloveniji i BiH, zapravo u većem dijelu Europe. Sedamdesetih godina naseljavani su iz Karpata, gdje je očuvana velika i zdrava populacija. U Hrvatsku i Sloveniju je 1973. dovezeno šest životinja koje se 45 godina pare međusobno, što je dovelo do problema i populacija je ponovno pred izumiranjem. Sad dovodimo risove iz iste populacije iz koje su dovedeni 1973. – objašnjava dr. Sindičić.

Risovi se u sklopu projekta hvataju u Slovačkoj i Rumunjskoj, no Rumunji su prvi uhvatili dvije jedinke koje uskoro stižu u Hrvatsku i Sloveniju. Ris u Europi, ističe dr. Sindičić, nema prirodnih neprijatelja.

– Nema zvijeri veće od njega, osim medvjeda, no medvjedi ga ne napadaju. Jedini neprijatelj i problem je zapravo čovjek – napominje.

Krivolov i promet dva su glavna uzroka smrtnosti, a prije više od stotinu godina nestao je zbog prekomjernog lova. Ris koji će stići u Hrvatsku star je oko četiri godine, a kad je ulovljen, imao je 21 kilogram. Osvježit će krv populacije risova kojih je u Hrvatskoj između 40 i 60. Međusobno razmnožavanje potomaka risova iz sedamdesetih godina dovelo je do problema s genetikom, pa valja osnažiti gene. Inicijativu za dodjelu imena pokrenula je udruga BIOM, a većinu imena su predložili su lovci, mještani Gorskog kotara i učenici OŠ Vrbovsko, dok je Doru prijedlog JU Priroda, NP-a Risnjak i ekipe LIFE Lynx projekta pokrenutog prije godinu i pol dana. Onaj koji ide u Sloveniji zove se Goru, po planinskom vrhu u blizini mjesta hvatanja u Rumunjskoj.

Samostalni od 9. mjeseca

U projektu sudjeluje ekipa stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske. Ris je u Hrvatskoj strogo zaštićen, a jedina mogućnost za opstanak u Dinaridima je naseljavanje životinja iz druge, stabilne populacije. Projekt će se provoditi do 2024. godine, do kad će se u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji u prirodu ispustiti najmanje 14 risova uhvaćenih u Slovačkoj i Rumunjskoj. U Sloveniji je između deset i 20 riseva, a najkritičnija je situacija u Italiji. Risovi se pare od veljače do travnja i nakon 69 dana na svijet dolaze mladi koji se osamostaljuju u dobi od devet do 11 mjeseci, a razmnožavati se počinju uglavnom s dvije godine.

Komentara 19

ZE
zeljko16
21:01 03.04.2019.

Ak je iz Rumunjske možda mu je Pula primjereno ime 😁

BO
bojnik
21:05 03.04.2019.

Zasto ne BORIS?

ST
stefj
22:26 03.04.2019.

Joža

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije