S glavnim operativcem Centra za vozila Hrvatske, pomoćnikom za tehničke poslove Goranom Pejićem, razgovarali smo o prometnim gužvama, ponašanju vozača i ispravnosti vozila u špici turističke sezone.
Svjedoci smo velikih gužvi na našim cestama jer špica turističke sezone. Što savjetujete vozačima koji kreću na put?
Prije puta svakako treba napuniti spremnik rashladne tekućine, jer kod polaganog kretanja u koloni automobil nije izložen optimalnim uvjetima hlađenja motora, pa može doći do prekoračenja temperature motora.
Obavezno treba provjeriti i razinu ulja u motoru. Isto tako, treba napuniti i spremnik perača vjetrobranskog stakla. Obavezno provjerite tlak u pneumaticima. Tlak mora biti u skladu s preporukama proizvođača.
Dobro je da tlak prednjih i stražnjih pneumatika bude u skladu s opterećenjem vozila. I, nikako ne zaboraviti imati dovoljno vode za piće u automobilu, naročito ako se putuje s djecom.
Smatrate li da bi trebalo proširiti zagrebačku obilaznicu i autocestu od Zagreba do Karlovca na tri prometna traka u svakom smjeru?
Proširenje ovih cestovnih pravaca je zasigurno dobro rješenje za budućnost, ali samo ako se dobro riješe ulazi i izlazi s tih pravaca kako bi periferni promet mogao glatko uključivati u “glavnu prometnu struju“ i kako se gužve ne bi stvarale na ulazima i izlazima.
Također, naplatu cestarina bi trebalo izvesti na neki od modernijih i efikasnijih načina, putem ENC-a, GPS sustavima naplate ili na neki drugi način koji bi osiguravao da se vozila ne moraju zaustavljati ili usporavati na naplatnim kućicama.
Osim toga, svi radovi na održavanju naših autocesta trebali bi započeti malo ranije da u potpunosti budu dovršeni do svibnja ili najkasnije do početka lipnja.
Koje su najveće opasnosti za vozače na autocesti a koje na državnim cestama?
Po svim statistikama, autoceste su sigurniji i naravno brži način putovanja. Na autocestama se postižu veće brzine i u slučaju nesreće izglednija je veća šteta na vozilu.
Putovanje državnim cestama je sporije, ponekad i značajno neudobnije. Ali, zbog krajolika kojim prolaze na poseban su način i ugodnije za putovanje, pogodne za kratke izlete i prije svega besplatne.
Na autocesti su najveće opasnosti od naglih kočenja pri velikim brzinama te nepropisno prestrojavanje između prometnih traka, a kod državnih cesta od lokalnog prometa i pretjecanje u uvjetima loše preglednosti i smanjene vidljivosti.
Smatrate li dobrom odluku da cijene cestarina na autocestama budu veće u ljetnoj turističkoj sezoni?
Povećanje cijena je uzrokovano zakonom ponude i potražnje, a tako prikupljena sredstva osiguravaju ekonomsku održivost našeg sustava autocesta.
Autoceste su važan mehanizam u turističkoj industriji od koje Hrvatska uprihoduje značajnu zaradu, stoga postoji razlog za upotrebu određenih alata, a to je prije svega dugoročno povećanje kvalitete usluge.
Je li to u određenoj mjeri prijetnja sigurnosti cestovnog prometa?
Po našem mišljenju nije, dapače, ako se i događa taj efekt “silaska s autoputa“, promet se tako bolje distribuira po prometnicama koje u takvom slučaju imaju učinkovitije korištenje.
Znatno je veća opasnost kada se u danima ljetnih vikenda na našim autocestama stvaraju velike kolone i prometni čepovi. Znamo da nam većina stranih turista dolazi u danima vikenda, iz tog razloga trebalo bi možda pronaći ili osmisliti mehanizme da se naši vozači odluče na putovanje tijekom radnih dana u tjednu.
Mora li na kontrolu i automobil koji je nedavno bio na tehničkom pregledu? Koliko vozila pada na tom pregledu?
Automobil koji je bio na tehničkom pregledu ne mora na dodatnu kontrolu osim ako vozač baš sumnja u neispravnost nekog od dijelova.
Lani je oko 22% vozila proglašeno tehnički neispravnim radi nekog nedostatka koji je nađen na redovnim tehničkim pregledima vozila.
>> Gužve na autocestama
Jedino rjesenje su VINJETE! Ako znamo koliko se krade, na koje sve nacine politicari dolaze do provizija, onda moramo upotrijebiti elektronicu i sprijeciti rad gotovinom! Pogledajte Austriju, gdje vi ne znate kada ste na Autoputu, nema naplate, nema cekanja.