Prvi krug konzultacija čelnika parlamentarnih stranaka kod predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović završio je u skladu s očekivanjima. Najizgledniji kandidat za novog mandatara hrvatske vlade, šef HDZ-a Andrej Plenković, predsjednici nije donio minimalnih 76 potpisa, zato jer manjkaju oni mostovaca, s kojima pregovori oko “paketa” i dalje traju. Ideja ovih prvih konzultacija je i bila u tome da predsjednica dobije izravne informacije i stavove sudionika, kako onih koji sudjeluju u dogovoru oko formiranja parlamentarne većine (HDZ, Most, ali i zastupnici manjina), tako i mišljenja onih čelnika koji ostaju u oporbi. Za razliku od konzultacija nakon parlamentarnih izbora u studenom 2015., prvi krug ovih konzultacija po napetosti nije usporediv s prethodnim, izostala je dramatika i neizvjesnost. Pregovarački proces ovoga puta, barem tako signaliziraju sudionici, još protječe u mirnom ozračju. Gotovo su svi sudionici razgovora kod predsjednice dali izjave u kojima ističu želju da Hrvatska ovoga puta dobije stabilnu vladu koja mora započeti s poslom što prije.
Želi više od 76 potpisa
Nakon što je “opipala” volju većine sudionika razgovora i procijenila dinamiku pregovora, predsjednica je ocijenila da im je potrebno ostaviti još desetak dana da dovrše posao. Objavila je da će drugi krug konzultacija sazvati za ponedjeljak 10. listopada, a konstituirajuću sjednicu Sabora za 14. listopada. Takav tajming je i u skladu s očekivanjima u HDZ-u, pa i izjavama Bože Petrova da bi razgovor oko “cijeloga paketa” mogao biti zgotovljen “kroz tjedan-dva”. U HDZ-u i dalje očekuju da bi na prvoj sjednici Sabora istodobno biti izglasano i povjerenje Vladi HDZ-a i Mosta. Predsjednica je izrazila “zadovoljstvo dinamikom i vođenjem razgovora”. Andrej Plenković, nakon što je na čelu hadezeove delegacije (Davor Ivo Stier i Gordan Jandroković) obavio konzultacije s predsjednicom, vrlo je mirno zaključio kako pregovori s Mostom teku “dobro”, te izjavio kako očekuje da će “paket (vlasti)” biti dogovoren za nekoliko dana. Objasnio je i zabunu koju je svojom izjavom unio šef HSS-a Beljak, te potvrdio da jest razgovarao s Beljakom, kako bi ovaj napokon izravno Plenkoviću kazao koja je politika HSS-a prema potpisima za vladu HDZ-Most. Plenković je potvrdio da mu je Beljak kazao da može računati na pet potpisa zastupnika HSS-a “ukoliko oni ne budu presudni”. Šef HDZ-a je ustvrdio da njemu kao izglednom mandataru ovo olakšava situaciju, jer mu je stalo da nova Vlada ima značajniju potporu od minimalnih 76 glasova. Demantirao je teoriju kako bi mogao od predsjednice tražiti status mandatara a da i ne skupi 76 glasova. Kazao je da HDZ-u to nije potrebno, a da je, osim toga, i predsjednica vrlo jasna u svojim načelima. Potvrdio je, pak, da je bilo kontakata između HDZ-a i HNS-a, ali ne na najvišoj razini. Drugi najvažniji protagonist pregovora, Božo Petrov, bio je primjetno miran i siguran u sebe. Izrazio je očekivanje da će uspjeti pregovori s HDZ-om, no “Most će potpise dati tek kada svi dogovori budu završeni i usvojen cijeli paket”. Zadovoljan je što su s HDZ-om prošli sedam jamstava. O spekulaciji da traži za sebe mjesto prvog potpredsjednika vlade, Petrov je kazao da će “kadrovska rješenja doći će na dnevni red sljedeći tjedan, sve što se pojavljuje u medijima su konstrukcije”.
Glasnović za ‘dekomunizaciju’
Zanimljivost ovih konzultacija je strategijska odluka HNS-a Ivana Vrdoljaka da nastupi sam, bez SDP-a, što je protumačeno i kao pokazivanje samostalnosti, a u kuloarima i kao “otvorenost” HNS-a da eventualno bude alternativa zaglave li pregovori HDZ-a s Mostom. Vrdoljak je kazao da očekuje HDZ i Most sastave vladu i preuzmu odgovornost za zemlju, te negirao razgovore s HDZ-om. Zanimljiva je bila i izjava Silvana Hrelje (HSU), koji je, premda u oporbi, govorio o “programskoj suradnji” s novom vladom. – Mi nemamo vremena čekati neku drugu vladu, objasnio je stav umirovljenika. Predstavnici nacionalnih manjina, prema izjavama, očekuju da će svoje potpise dati novom mandataru. S najviše opreza nastupio je Furio Radin, zastupnik s najdužim stažem, koji očekuje još jedan razgovor s HDZ-om o “priritetnim točkama”. Milorad Pupovac nastupio je pomirljivo, ali i dodao kako očekuje da će biti dogovora i oko “funkcionalne zastupljenosti” Srba u državnim i javnim poduzećima. Spomenuo je čak i HEP, što je izazvalo iznenađenje, jer HEP je tržišna tvrtka. Nezavisni zastupnik Željko Glasnović izjavio je kako je predsjednici rekao da će podržati svaku opciju koja će modernizirati hrvatsku državu, a to podrazumijeva ustroj pravosudnog sustava koji je, ustvrdio je, sada “totalno neefikasan” te “dekomunizaciju”. Pod dekomunizacijom misli, objasnio je, na to je sadašnja država vrlo slična bivšoj SFRJ te da se ne može očekivati njezin razvoj ako u njoj rade osobe koje su prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
>> HDZ predlaže Vladu s 19 resora i vraća državne tajnike
To nisu pregovori nego dogovori. Ti meni, ja tebi. Apetit Mostovaca je teško zadovoljiti. Njih 13 hoće 20 mjesta u Vladi.