HDZ s popravljenim rejtingom ulazi u izbornu godinu, pokazalo je prvo istraživanje CroElecto u 2024. koje je, osim rejtinga stranaka i predsjednika države Zorana Milanovića, obuhvatilo i ponovno aktualiziranu temu o vraćanju obveznog vojnog roka. HDZ je prošlu godinu završio s 24,48 posto potpore glasača, a počinje s rastom popularnosti i potporom od 25,22 posto. U siječnju nije bilo većih afera koje bi naštetile najjačoj stranci i dovele do smjena, no pokrenut je štrajk pravosudnih djelatnika, a oporba i Hrvatsko novinarsko društvo uporno su u prvi plan gurali izmjene Kaznenoga zakona o neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka koje postaje kazneno djelo te izbor šefa DORH-a.
Neodlučnih 16,69 posto
Unatoč tome, SDP ne bilježi značajne promjene pa ga je u siječnju biralo 15,33 posto ispitanika, kao i na kraju 2023. godine. SDP je u siječnju održao nekoliko skupova pod sloganom "Borba za dostojanstvo". U stranci su se bavili i temama poput stanja u zdravstvenom sustavu, sporijeg rasta plaća od rasta inflacije i femicida. Upozoravali su da vladajući uz zaštitu žena od nasilja pokušavaju u paketu podvaliti i izglasavanje tzv. lex AP-a koji smatraju štetnim za slobodu medija. Most se s Hrvatskim suverenistima vratio na treće mjesto. Za tu bi koaliciju glasalo 8,28 posto birača. Mostovac Nikola Grmoja prošlog mjeseca održao je konferenciju za novinare za koju je rekao da će obilježiti godinu i uzdrmati političku scenu, no ubrzo se javio novinar Marin Vlahović i optužio Grmoju da krade tuđe ideje. Slijedi u anketi Domovinski pokret s 8,16 posto, a veliku gužvu u tom dijelu političke arene potvrđuje i Možemo! s 8,03 posto.
Istraživanje je provela agencija 2X1 komunikacije od 15. do 29. siječnja na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika po županijama. Koalicija IDS-a, Fokusa i Reformista u siječnju je bila na 3,46 posto, a koalicija Socijaldemokrata, Laburista i HSS-a na 3,21 posto. Iza njih je HSU s 2,72 posto, a onda slijede stranke s postotkom manjim od dva posto – Centar (1,61) i Radnička fronta (1,48). Preostale stranke su ispod jedan posto. HSP je s 0,87 posto najbliže tome da dosegne tih jedan posto. Nezavisne liste biralo bi 2,60 posto građana, a neodlučnih je 16,69 posto ispitanika. Upravo bi ti neodlučni mogli odrediti sudbinu nekih stranaka i koalicija jer će zbog tijesnog omjera postotka glasova mogućih poslijeizbornih partnera s lijevog i desnog spektra te centra svaki glas biti važan. Nepoznanica je još kako bi kotirala platforma koju na sjeveru sastavlja međimurski župan Matija Posavec s gradonačelnicima i načelnicima.
VEZANI ČLANCI:
Dodajmo da se 19,12 posto HDZ-ovih birača u istraživanju izjasnilo da bi na izborima biralo listu Tomislava Karamarka ako bi se odlučio kandidirati na izborima za Hrvatski sabor. Neki su mediji u rujnu prošle godine nagađali da bi Karamarko mogao na parlamentarne izbore sa svojom listom, no on se o tome nije oglašavao. Sredinom siječnja objavio je na društvenoj mreži fotografiju na kojoj su on, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović. "Prijatelji zajedno. Napokon", napisao je Karamarko koji je prije toga objavio nekoliko znakovitih postova, okomivši se na Most koji je nazvao "neartikuliranom nakupinom" i dodao da bi bilo dobro znati za koga i za čiji interes su 2016. skrenuli Hrvatsku u smjer koji danas kritiziraju. Podsjetimo, Most je te godine bio dio vladajuće koalicije koja se ubrzo raspala, a Vlada Tihomira Oreškovića pala. Na Badnjak je pak Karamarko napisao da su "služenje nehrvatskim centrima moći, osobni interesi, laž, demagogija i nametanje novih, nama neprimjerenih (ne)vrijednosti" doveli Hrvatsku u "blato povijesne zbiljnosti".
Datum parlamentarnih izbora još se ne zna, dio analitičara predviđa da će to biti potkraj ljeta, no nije isključeno da će biti i ranije, sve ovisi o procjeni vrha HDZ-a o najboljem tajmingu. Ove godine građani će na birališta izaći i kako bi izabrali novi kontingent od 12 europarlamentaraca u lipnju, a prvi krug predsjedničkih održat će se u prosincu. Ishod parlamentarnih izborima utjecat će i na predsjedničke. U jesen 2019. godine, neposredno nakon javne potvrde svoje kandidature, istraživanje CroElecto pokazalo je kako je Zoran Milanović već preuzeo vodstvo u utrci za Pantovčak. Još uvijek se ne zna tko će na predstojećim predsjedničkim izborima na kraju godine biti Milanovićev suparnik, no u anketi su građani odgovarali na pitanje zaslužuje li Zoran Milanović još jedan predsjednički mandat? Potvrdno je odgovorilo 42,17 posto ispitanika, 38,52 posto smatra da ne zaslužuje, a gotovo petina, njih 19,31 posto, reklo je da je neodlučno. U siječnju je predsjednik dao nekoliko izjava o izmjenama Kaznenog zakona za koje smatra da se uvode kako bi zaštitile premijera Plenkovića, o situaciji u Bosni i Hercegovini, o Ivanu Turudiću kao kandidatu za glavnog državnog odvjetnika, a najglasnije je odjeknula ona o tome da je novi ministar gospodarstva Damir Habijan gej. Može se očekivati da će tijekom godine postupno pojačavati retoriku protiv vladajućeg HDZ-a.
FOTO Pogledajte kako je Zoran Milanović izgledao prije 10 godina: Mislite li da se promijenio?
– Sanaderovo doba bilo je u mnogočemu doba nevinosti. Ovo danas je brodski kupleraj. Ovo je pornografija, što se događa u Hrvatskoj. Totalna kontrola – rekao je Milanović komentirajući izbor šefa DORH-a. Kao reakcija na globalne sigurnosne izazove, u skladu s promjenama retorike kod sestrinskih demokršćanskih stranaka u Europi, najavljena je mogućnost uvođenja vojne obuke. Vojni rok u Hrvatskoj nikad nije ukinut, samo je 2008. zamrznut.
'Vojna obuka zahtjeva konsenzus'
– Nakon toliko godina neimanja kontinuiteta služenja vojnog roka, nije to pitanje na koje se može odgovoriti samo iz rukava. To je preozbiljna tema koja zahtijeva operativni, financijski, infrastrukturni i politički konsenzus. Idemo u tom smjeru. U trenutku kad struka bude odlučila koji je najbolji način za vratiti nazad vojnu obuku, tada ćemo to predočiti javnosti – rekao je ministar obrane Ivan Anušić i dodao da vojna obuka ne smije postati politička tema.
– Geopolitička situacija u okolici Hrvatske i u cijelom svijetu zahtjeva politički konsenzus oko tog pitanja – istaknuo je Anušić.
Kad je riječ o najavi uvođenja obveznog vojnog roka, anketirani građani su većinom spremni prihvatiti neki od oblika obveznog služenja koje se u hrvatskom društvu tradicionalno ne gleda samo iz sigurnosnih razloga već i sociološki i pedagoški, kao svojevrsna priprema mladih za život. Za uvođenje nekog od oblika obveznog vojnog roka u Hrvatskoj glasalo je čak 73,68 posto ispitanih građana. Protiv je 16,23 posto, a neodlučnih i onih bez stava o toj temi 10,09 posto. Premijer Plenković rekao je da u okolnostima sigurnosnih ugroza diljem svijeta nije loše da MORH napravi određeni iskorak i pripremi koncepciju kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju. Ministar Anušić dobio je zadatak da osmisli koncept, a prema nekim najavama, to bi mogao biti jednomjesečni tečaj. Predsjednik Milanović smatra da o vojnom roku treba razgovarati.
– To nije jednostavna odluka. Ne samo politički nego i organizacijski – kazao je i zaključio da je to legitimna tema za raspravu.
Ako adz-u raste rejting ili netko laže u anketama ili je nešto bolesno u ovom društvu. Nema trećeg objašnjenja