Zar ovaj bariton od Hebranga nije prosto izviždan na predsjedničkim izborima? I nije li obećao da njegov bariton više neće škripati jer će se povući iz politike? Što onda čeka, zašto i dalje škripi?

u redu je ljudi, sve je uredu...

Jučer, 19. svibnja, je Zastupnički dom rumunjskog Parlamenta izglasovao Zakon o lustraciji, čime se ova zemlja pridružila još nekim drugim europskim zemljama kao što su Poljska i Njemačka, a koje su već poodavno pravno regulirale to pitanje. Odluka je u parlamentu donesena sa 203 glasa za i samo 40 protiv. Zakon obuhvaća vodeće ljude Rumunjske komunističke partije i visoke dužnosnike u državnim službama i pravosuđu, od aktivista u propagandi do osoba u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, od partijskih sekretara do vojnih zapovjednika. Osobe na koje bi se Zakona o lustraciji mogao odnositi se moraju u roku od 30 dana od stupanja na snagu o tome pismeno očitovati, a ako se utvrdi da se zakon stvarno na njih i primjenjuje ne će se moći kandidirati na niz političkih i rukovodećih funkcija u razdoblju od pet godina. Bilo bi normalno da se ovu vijest s više podrobnosti može pročitati u \"velikim\" hrvatskim medijima, no u trenutku pisanja ovoga priloga nismo uspjeli na Internetu naći ni jedan članak na ovu temu a da je na hrvatskom jeziku. Našim medijima pak možda bi bilo najbolje početi pisati na sjevernokorejskom, jer u svakom slučaju čini se da im taj svjetonazor najbolje leži. /hakave.org Lustracija je pojam kojega su svojedobno stari Rimljani koristili za naziv ceremonijalnog čišćenja ili pomirenja, koji je bio važan dio njihovog vjerskog kulta. Bilo je to potrebno i nakon događanja, kao što su krvoprolića, babinja i dodiri s pokojnikom i slično. Trenutno ovaj pojam se koristi za uklanjanje osoba iz javnoga političkog života koji su bili aktivni u službi totalitarnih režima kao primjerice denacifikacija poratne Njemačke ili nakon pada realsocijalističkih režima. U Hrvatskoj još nije donesen pravni okvir ili zakon o lustraciji. Svrha bi bilo spriječavanje bivših nositelja visokih dužnosti u komunističkoj partiji, te UDBI ili KOSu da i danas budu nositelji vlasti, imaju visoka politička mjesta u državi ili rade kao urednici ili novinari. U drugim zemljama bivšeg istočnoga bloka, kao što su to Češka, Slovačka, Istočna Njemačka, Poljska, Mađarska, Bugarska, Makedonija i Albanija, ovaj pojam opisuje provjeru državnih službenika i drugih osoba javnog života na temelju bivših tajnih arhiva na moguću suradnju s komunističkim tajnim službama i sigurnosti. Lustracijski zakon ima i Srbija. Češka je objavila i popis od gotovo tisuću bivših špijuna komunističkog režima. Ako se za nekoga utvrdi da je surađivao i da se okoristio tom suradnjom, oduzet će mu se javne funkcije. Kod lustracija se u prvom redu radi o načinu da se takve ljude javno moralno prikaže kao osobu koja nije dostojna djelovati u javnosti. Uglavnom je moralna osuda. Tim osobama se ne brani raditi bilo koje poslove, samo da ne mogu više obnašati nijednu javnu dužnost.