doajen DIPLOMACIJE

Henry Kissinger: Imigrant iz nacističke Njemačke kojega je slušalo čak deset američkih predsjednika

Former US Secretary of State Henry Kissinger arrives at the American Academy in Berlin, Germany, 11 May 2010. New York's mayor Bloomberg received the Henry Kissinger Award for his outstanding achievements to find solutions for global challenges, as innova
Foto: Rainer Jensen/DPA/Pixsell
1/2
07.10.2014.
u 20:33

Savjetovao je Nelsona Rockefellera, spojio Nixona i Mao Ce-tunga... I opet je na naslovnicama vodećih opinion makera

Svijet je u potpunom kaosu. Libija je u građanskom ratu, fundamentalističke armije proglasile su i grade kalifat u Siriji i Iraku, a afganistanska mlada demokracija gotovo je paralizirana. Usto, tenzije s Rusijom su obnovljene, a odnosi s Kinom kližu od priča o suradnji do javnih optužbi... Budući da ovo upozorenje dolazi iz usta Henryja Kissingera, valja mu posvetiti punu pozornost.

Nekadašnji američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger (91), čiji stavovi o međunarodnim odnosima i danas imaju velikog odjeka u svjetskoj javnosti, ovih dana ponovno je na naslovnicama svih vodećih svjetskih "opinion makera", a povod je njegova nova knjiga "Svjetski poredak", koja se upravo našla u prodaji. Svojim promišljanjima o ukrajinskoj krizi dobro je uzdrmao američki establišment.

"Ne slažem se s Putinom, ali zašto netko negdje usput nije predložio rješenje koje bi uzelo u obzir interese obiju strana u kontekstu neovisne Ukrajine? Kada je Europa rekla da Ukrajina mora birati između Europe i Rusije u trgovinskim pregovorima, možda da se reklo suprotno, da se reklo 'ajmo zajedno', možda bi takav pristup iznjedrio velik napredak", kazao je Kissinger za Wall Street Journal pa poentirao:

"Lako je sotonizirati Putina. Naravno da s njim nije jednostavno, ali nije da već nismo vidjeli takav tip ruskih vođa, a on nije Hitler. Ne bi o ovome trebalo govoriti u kontekstu jednog ruskog lidera. Pitanje je kako vidimo dugoročne odnose Rusije i Zapada u trenutku kada je Azija u fazi transformacije, a islam je u fazi permanentnog previranja..."

Krsno ime Heinz

Pišući o najvažnijim geostrateškim pitanjima o kojima ovisi budućnost svijeta, spomenuo je studiju koja upućuje na to da, u situaciji kada istovremeno postoje etablirana sila i sila u usponu, u 10 od 15 takvih slučajeva izbija rat. Dakako, pritom sugerira na opasnost od mogućeg konflikta između Amerike i Kine. Upravo Kissinger pozvan je o tome suditi: prije četiri desetljeća bio je jedan od glavnih arhitekata uspostave američko-kineskih odnosa koji je u tajnosti uspio dogovoriti transfer tadašnjeg američkog predsjednika Richarda Nixona u Peking i njegov povijesni susret s Mao Ce-tungom.

"I predsjednik Obama i predsjednik Xi, a osobito predsjednik Xi, kažu da bi htjeli kroz svoje odnose pokazati da se napetosti između postojeće sile i sile u usponu mogu smanjiti. No, u praksi zasad toga nema. I mislim da to predstavlja ogroman problem", upozorio je Kissinger. Pritom, pozvao je Sjedinjene Američke Države da surađuju s drugima u stvaranju novog svjetskog poretka. Vrijeme je, kaže, da se globalna politička struktura preoblikuje kako bi bila održiva u novim političko-ekonomsko-društvenim okolnostima...

Pritom ne treba zaboraviti na vrlo važnu činjenicu: da je Alfred Henry Kissinger u podjednakoj mjeri bio kreator povijesti koliko, u nekoliko vrlo značajnih knjiga, i njen tumač. Doajen američke diplomacije ušao je u desetu dekadu života s reputacijom koja ga prati od početka karijere: da ima podjednako vatrenih sljedbenika koliko i ljutih kritičara.

Danas je malo ljudi za koje se može reći da su na globalna zbivanja u posljednjih pola stoljeća tako snažno utjecali kao ovaj imigrant iz nacističke Njemačke, koju je s obitelji napustio kad mu je bilo 15 godina. Iako je zadržao primjetan njemački naglasak, nakon dolaska u New York engleski je jezik naučio za samo 15 dana. Kad je dobio američko državljanstvo, krsno ime Heinz amerikanizirao je u Henry.

Na sveučilištu Harvard istaknuo se kao briljantan student političkih znanosti i povijesti, da bi potom doktorirao radom o Metternichu, austrijskom diplomatu iz prve polovine 19. stoljeća čije će metode i sam primjenjivati.

Nije trebalo puno da njegovu nadarenost prepoznaju u svijetu biznisa pa ga je za savjetnika angažirao Nelson Rockefeller, unuk čuvenog naftnog tajkuna, ujedno potpredsjednik u administraciji Geralda Forda koji mu je odškrinuo vrata visoke politike. U Washington, krajem 1968., dovodi ga Richard Nixon i postavlja na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Idućih osam godina, što stjecajem okolnosti, što svojom diplomatskom mudrošću i vještinom, Kissinger će postati glavni akter u nekoliko događaja koji će promijeniti i SAD i svijet.

Naknadna pamet

Najprije kao glavni pregovarač s komunistima Sjevernog Vijetnama da bi SAD izvukao iz beznadnog rata u jugoistočnoj Aziji (gdje su Amerikanci u jednom trenutku imali pola milijuna vojnika), koji je uništio politički konsenzus u SAD-u o tome kako voditi onaj veliki, hladni rat, odnosno kako se globalno suprotstavljati ekspanziji glavnog geopolitičkog i ideološkog rivala, Sovjetskog Saveza.

Kissinger je neosporno bio jedan od inicijatora politike popuštanja napetosti između dvije velesile, a 1973. godine primio je Nobelovu nagradu za mir zbog uloge u postizanju Pariškog sporazuma koji je postavio osnove za okončanje rata u Vijetnamu. Nagradu je primio premda je rat u tom trenutku uvelike bjesnio. Nedavno je priznao da je to ipak bio njegov poraz. "Amerika je željela kompromis, a Vijetnam pobjedu", objasnio je s naknadnom pameću. Mnogi ga i danas kritiziraju zbog brutalnog bombardiranja Kambodže u ožujku 1969., koje je trajalo dulje od godine dana tijekom koje je ubijeno više 40.000 ljudi. U to je vrijeme stekao reputaciju "realista bez moralnih skrupula" koju će osnažiti svojom ulogom u poticanju vojnog udara u Čileu kada je, u jesen 1973., svrgnut ljevičarski predsjednik Salvador Allende i na vlast doveden general Augusto Pinochet. No, Kissingerova logika govorila je da je i najgori desničarski režim poželjniji od najboljeg ljevičarskog jer je to – u interesu SAD-a. U novije doba, pak, kao najveći grijeh pripisuje mu se podrška odluci predsjednika Georgea Busha mlađeg da okupira Irak.

Ljubitelj nogometa

Kad ga je na mjestu šefa diplomacije u siječnju 1977. zamijenio Cyrus Vence, čovjek po volji Jimmyja Cartera, Kissinger se posvetio savjetovanju – njegove analize i stavove uvažavalo je čak deset američkih predsjednika – i pisanju knjiga koje ga otkrivaju i kao političkog filozofa koji piše razumljivo i argumentira uvjerljivo. Njemu se pripisuje izreka da je "vlast najjači afrodizijak". Veliki je ljubitelj nogometa, a sredinom 2011. predsjednik Fife ga je angažirao kao savjetnika u borbi protiv korupcije u svjetskoj nogometnoj vladi. Član je mnogih utjecajnih savjeta i komisija, među kojima je i tajnovita Bilderberg grupa za koju ljubitelji teorija zavjere tvrde da upravlja svijetom. Njenih 140 članova, političari, biznismeni i poneka okrunjena glava, još se od 1954. sastaju jednom godišnje.

Ženio se dva puta. S prvom suprugom ima dvoje djece, a pratile su ga priče da je imao aferu s talijanskom glumicom Ginom Lollobrigidom. Kada je nedavno proslavio 90. rođendan, mediji su primijetili da je fizički primjetno oslabio – kreće se uz pomoć štapa, a nedavno je nakon pada u kući nakratko bio u bolnici na operaciji arterija, no duh mu je oštar kao što je uvijek bio. U romansiranoj biografiji "Kissinger izbliza" njegov dugogodišnji šef kabineta s čitateljima je podijelio zanimljivu anegdotu koja ga odlično portretira.

Lijeva i desna strana stola

"Kada sam se kao pripravnik zaposlio u njegovu kabinetu, rečeno mi je da dr. Kissinger zahtijeva da se svi izvještaji, analize, pitanja i slično donose i ostavljaju na njegov radni stol, i to na lijevoj strani. Najkasnije u roku od 24 sata pismeni odgovor čekao bi vas na desnoj strani njegova stola. Kada sam napisao svoj prvi izvještaj, ostavio sam ga u večernjim satima na lijevoj strani njegova stola. Na moje iznenađenje, već drugo jutro našao sam ga na desnoj strani stola. Na izvještaju je rukom bilo dopisano: Je li ovo najbolje što možeš? U potpisu, dr. Henry Kissinger. Pregledao sam izvještaj i spoznao da sam propustio spomenuti neke jako važne stvari te ga ponovno ostavio na lijevoj strani stola. Sutradan sam opet našao svoj izvještaj s istom porukom: Je li to najbolje što možeš? Sedam punih dana prepravljao sam izvještaj i tada se susreo s dr. Kissingerom te vidno isfrustiran glasno rekao: Jest, to je najbolje što mogu. Kratko se nasmijao i hladno mi rekao: OK, znači sad ga mogu pogledati."

Realizam "kisindžerovog stila" popularniji je danas u Bijeloj kući nego među njegovim republikancima. Barack Obama na "kisindžerovski" način žmiri pred onim što svojim građanima rade režimi nekih američkih saveznika na Bliskom istoku i drugdje, a Jacob Heilbrunn, urednik vanjskopolitičkog magazina "National interest", Obamine poglede na svijet opisuje kao "neokisindžerizam", pa i upozorava da bi predsjednik o vanjskoj politici uskoro mogao govoriti "s njemačkim naglaskom".

>>Kissinger: Svi koji ne poštuju novi svjetski poredak su teroristi

>>Hrvatska je na 
rubu dva nova 
velika svjetska rata

Komentara 31

Avatar đesi_đejmz
đesi_đejmz
02:31 08.10.2014.

genocidaš nr. 1 svijetski

GV
golub Vaso
22:23 07.10.2014.

ratni zločinac prije svega, pa onda sve ostalo

VN
vratite nam posavinu
01:01 08.10.2014.

Sto ga Hico nije rokno dok je bio u Deutschland,svijet bi bio mirniji

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije