Milanovićeva je vlada u godini iza nas za kamate na hrvatski dug izdvojila nepunih 11 milijardi kuna, što je dvostruko više nego što su iznosile kamate 2008. godine. Oreškovićeva bi vlada ove godine morala “utopiti” nešto manje od četiri milijarde eura državnih obveznica kako bi refinancirala stare obveze, platila kamate i osigurala redovito funkcioniranje države. Ne čudi stoga što je za prvi radni susret, još kao mandatar, Orešković izabrao kupce državnog duga okupljene u austrijskom skijalištu Kitzbühelu. Orešković je zvijezda skupa i po svojoj poziciji jer se u 17 godina takvih druženja još nije dogodilo da se nađu lice u lice s mandatarom neke države. Na takve skupove ne dolaze ni premijeri, već ministri financija. Gledajući hijerarhijsku ljestvicu, moglo bi se reći da je domaćin hrvatskom mandataru i guverneru bio predsjednik uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić jer je organizator neformalnog druženja zatvorenog za medije njihov vlasnik bankarska grupacija UniCredit.
Razgovor u grupama
U četvrtak je govornik na jednom od panela bio hrvatski guverner Boris Vujčić koji je upoznao investitore s makroekonomskim kretanjima, dok se za razgovor s mandatarom Oreškovićem zainteresiralo dvadesetak sudionika. Organizatori kažu da se takvi razgovori grupiraju pa su financijaši s Oreškovićem razgovarali najmanje pola sata u grupi od tri ili četiri osobe. Otvoreni su to razgovori u kojima investitori iznose sve svoje nedoumice vezane uz neku državu i postavljaju pitanja. Oreškovićev dolazak među financijske “vukove” u tim je krugovima primljen s odobravanjem, a on je uoči puta kazao da ide kako bi slušao što mu imaju reći te da će mu smanjenje javnog duga i dizanje kreditnog rejtinga biti prioritet. Nevezano za smjenu vlasti, financijski krugovi ne očekuju rušenje rejtinga Hrvatske, no njegovo daljnje kretanje ovisit će o proračunu i planovima nove vlade.
Kad je riječ o domaćinu skupa u Kitzbühelu, bankarskoj grupaciji UniCredit, oni su dosta konzervativni, rekli bi i pesimistični oko kretanja hrvatskog gospodarstva u ovoj godini te nam predviđaju samo 1,1 posto rasta, za razliku od HNB-a koji misli da će godina pred nama donijeti rast blizu dva posto.
Van po novac
– Snažan rast eurozone pridonio je izlasku Hrvatske i Srbije iz recesije, no rast u obje države ostaje ispodprosječan u odnosu na regiju SIE zbog strukturnih ograničenja tih ekonomija i potrebe rješavanja problema visokih fiskalnih deficita i dugova – kazao je nedavno Lubomir Mitov, glavni ekonomist UniCredita koji smatra da će hrvatska Vlada morati donijeti teške odluke o prioritetima u potrošnji ili o optimizaciji prihoda kako bi zadržala deficit pod kontrolom. Izjave nakon susreta s predsjednicom države sugeriraju da u procesu smanjenja javnog duga i fiskalne stabilizacije mandatar Orešković ozbiljno računa na korištenje “neaktivne imovine” za smanjenja duga i financijsku konsolidaciju. Kad je riječ o državnoj neaktivnoj imovini, ona bi se, pretpostavlja se, prodavala, dok bi se privatna imovina sadržana u nekretninama oporezivala. Za hrvatske je vjerovnike to glazba za uši koju žele čuti, to više što su banke u Hrvatskoj dostigle gornju granicu prihvatljive izloženosti državi (25%) pa se ubuduće sva nova zaduženja moraju realizirati na inozemnim tržištima.
>> Orešković dobio imena 60 kandidata
>> Orešković se odmah uhvatio posla premijera
dajmo mu podrsku zasucimo rukave i upalimo mozak I punom parom