Priznavanje kvalifikacija jedno je od najvažnijih pitanja za hrvatske građane koji žele živjeti i raditi u zemljama Europske unije, ili koji se vraćaju u Hrvatsku nakon studija u inozemstvu. Priznata kvalifikacija omogućava lakše pronalaženje posla i višu plaću, a teškoće u priznavanju kvalifikacije dovode do gubitka vremena, otežanoga zapošljavanja ili, u nekim slučajevima, čak i nemogućnosti zapošljavanja.
Priznavanje kvalifikacija u Europi regulirano je Lisabonskom konvencijom o priznavanju visokoobrazovnih kvalifikacija, koja je stupila na snagu 1999. godine. U Hrvatskoj je ratificirana 2002. godine, a od 2005. godine u potpunosti se primjenjuje u priznavanju kvalifikacija u Hrvatskoj. S obzirom na to da je Lisabonska konvencija po svojoj naravi međunarodni ugovor, hrvatski su se propisi o priznavanju uskladili s njezinim odredbama. To znači da se od 2005. godine u Hrvatskoj više ne provodi stari postupak nostrifikacije, u kojem su se detaljno uspoređivali programi hrvatskih i inozemnih studija i određivale razlikovne obveze. Umjesto toga uveo se postupak priznavanja, u kojem se osobi priznaje inozemna kvalifikacija ako je završila studij na akreditiranom visokom učilištu i ako ne postoji značajna razlika između sustava studija dvije države.
Kada se govori o priznavanju kvalifikacija u Europskoj uniji, hrvatski građani najčešće nemaju nikakvih problema. Zbog toga što Hrvatska sudjeluje u bolonjskom procesu i provodi Lisabonsku konvenciju, europske države razumiju i u pravilu bez problema priznaju hrvatske svjedodžbe i diplome. To, naravno, ne znači da priznavanje kvalifikacija u drugim državama neće tražiti vremena ili da će biti besplatno, ali znači da hrvatski građani ne moraju strepiti hoće li im studij biti priznat u Europskoj uniji. Ulaskom u Europsku uniju i boljim razumijevanjem sustava obrazovanja, ova mobilnost samo će se još i povećati.
Svaka država Europske unije ima svoj sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija. I dok su neke države za svoje potrebe ustanovile pet ili više različitih vrsta priznavanja kvalifikacija, u većini slučajeva hrvatski građani koristit će tri osnovne vrste priznavanja.
Prvo, postoji priznavanje za potrebu nastavka studija, koje se odnosi na one hrvatske građane koji su, recimo, u Hrvatskoj završili prvu razinu studija i žele drugu razinu studija upisati u drugoj europskoj državi (ili obrnuto). U Hrvatskoj, kao i u većini država Europske unije, ovo priznavanje provodi visoko učilište na kojem želite nastaviti studij i najčešće nije administrativno zahtjevno.
Drugo, postoji priznavanje za potrebu zapošljavanja u reguliranim profesijama. Regulirane profesije su one profesije u kojima je država, pored diplome, postavila i neke dodatne uvjete za rad (primjerice arhitekti, liječnici ili odvjetnici). Ovo je pitanje u Europskoj uniji regulirano posebnom direktivom (zakonom Europske unije).
Treće, postoji priznavanje za potrebu zapošljavanja izvan reguliranih profesija. Primjer nekih od nereguliranih profesija su ekonomist ili dizajneri: oni u većini država Europske unije mogu raditi u svojoj profesiji odmah kada završe studij. Priznavanje kvalifikacija za potrebe zapošljavanja, i time pristup tržištu rada, u pravilu je nešto dugotrajnije i kompliciranije od priznavanja za nastavak studija.
Sve informacije o priznavanju kvalifikacija u državama Europske unije pronaći ćete na jednome mjestu: internetskim stranicama takozvanih ENIC ili NARIC centara. Ovi centri ustanovljeni su za potporu provedbi Lisabonske konvencije i za razvoj priznavanja kvalifikacija, a informacije o svim centrima možete pronaći na: www.enic-naric.net. ENIC/NARIC-ov ured postoji i u Hrvatskoj u sklopu Agencije za znanost i visoko obrazovanje: www.azvo.hr/enic/priznavanje-kvalifikacija. Hrvatski ENIC/NARIC mjesto je na kojem ćete provesti priznavanje svoje inozemne kvalifikacije ako se želite na temelju nje zaposliti u Hrvatskoj.
Europski standardi u priznavanju kvalifikacija uvelike su olakšali mobilnost studenata ili osoba koje su završile studij. To ne znači da je sustav savršen, jer još uvijek postoje slučajevi u kojima postupak dugo traje ili u kojem neka profesija jednostavno ne postoji u drugoj državi. No, Lisabonska konvencija, bolonjski proces i europski kvalifikacijski okvir znatno su smanjili troškove i skratili vrijeme potrebno za priznavanje kvalifikacija te su omogućili građanima, visokim učilištima, poslodavcima i državama da lakše i brže rješavaju otvorena pitanja.
Zašto strahota? Mi živimo u Austriji. Moja kčer je završila Hadelsakademiju u trajanju od 5 godina. To je negdje u rangu Više ekonomske u HR. Htjela se vratiti i zaposliti u svojoj struci u banci. Znate koji je rezultat nostrifikacije diplome u HR? Odgovorili su joj da treba položiti dodatne ispite tj. doškolovati se da bi joj bila priznata srednja ekonomska. Naravno i krajnji ishod Vam nemoram objašnjavati