Kako se bliži subota, 15. travnja, šaputanja u tzv. crkvenim kuloarima sve su glasnija i pogled je usmjeren na zagrebački Kaptol, gdje bi prema "dobro obaviještenim izvorima" trebalo doći do primopredaje dužnosti zagrebačkog nadbiskupa. Odnosno, u mirovinu bi trebao otići dosadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a na njegovo mjesto očekivano doći u veljači imenovani nadbiskup-koadjutor (s pravom nasljedstva) mons. Dražen Kutleša. Nekome su takve priče nevjerojatne i izmišljene, jer je prekratko vrijeme od Kutlešina imenovanja za Bozanićeva nasljednika, a drugi se pak pozivaju na između redaka najavljenu brzinu smjene, koja je bila očigledna još za objave Kutlešinog dolaska u Zagreb i Bozanićeve želje upućene papi Franji da mu zbog bolesti što prije imenuje nasljednika kako bi mu predao upravljanje nadbiskupijom.
Neke činjenice cijeloj priči mogu ići u prilog. Jedna je nesumnjivo ona da je mons. Kutleša u ovome trenutku u svojevrsnom "pravome vakuumu" što se tiče predsjednikovanja na čelu Hrvatske biskupske konferencije. Na to je vrlo brzo upozorio, nakon objave njegova imenovanja za nadbiskupa-koadjutora, kolega Ivan Ugrin, napisavši u "Slobodnoj Dalmaciji" kako je to "suprotiva Statutu HBK, koji jasno ističe u početnim točkama kako se predsjednik HBK bira između dijecezanskih biskupa na mandat od pet godina". "Dakle, šef HBK ne može biti neki biskup koadjutor ili pomoćni biskup", navodi Ugrin, povlačeći paralelu s povlačenjem mons. Devčića u mirovinu kako bi na prošlom zasjedanju njegov nasljednik Uzinić imao šanse za izbor za novoga predsjednika. No Uzinić, kao što znamo, nije izabran, nego je to bio Kutleša. Koji je u ovome trenutku doista u statusu nadbiskupa koadjutora zagrebačkog, a ne više nadbiskupa splitsko-makarskog kao kad je izabran za predsjednika HBK. Međutim, budući da je proljetno zasjedanje HBK najavljeno od 18. do 20. travnja ove godine, moguće je da je upravo 15. travnja taj dan na koji bi se Kutleša mogao riješiti ove očigledno nestatutarne situacije.
Također, crkveni krugovi iščekuju i imenovanje novog splitsko-makarskog nadbiskupa i ime jednog zaređenog biskupa visoko kotira u tim iščekivanjima, baš kao što se očekuje i imenovanje novoga požeškoga biskupa te se i tu naglas razgovara o nekim potencijalnim kandidatima. Navodno bi sva ta imenovanja i odluke iz Vatikana mogle biti istodobno objavljene. No o tom po tom…
U svakom slučaju, ako se po strani ostave nagađanja oko točnosti ili netočnosti ovih šuškanja po crkvenim kuloarima, ono što se može zaključiti jest da će generacijska smjena u hrvatskom episkopatu uskoro biti završena. U mirovini će biti biskupi i nadbiskupi koji su zaređeni u komunizmu i na svojim su plećima iznijeli kako teret svećeništva i biskupstva u komunističkim uvjetima, tako i kušnje prelaska u demokratski sustav i sve ono što je demokracije dobroga i lošega donijela Crkvi kod nas. Novi sastav episkopata uglavnom je imenovao papa Franjo, a dio biskupa i papa Benedkit XVI. Zanimljivo je primijetiti i to kako će (nakon odlaska kardinala Bozanića i požeškog biskupa mons. Antuna Škvorčevića) u HBK broj umirovljenih biskupa zamalo dosegnuti broj onih aktivnih. Naime, onih u mirovini bit će 14, a aktivnih 20, kada se imenuje splitsko-makarski nadbiskup. Umirovljeni biskupi također sudjeluju u radu HBK, ali funkcije obnašaju oni aktivni. Tako će zagrebački nadbiskup ponovno biti i predsjednik HBK u jednoj osobi, što nije slučaj već niz godina.
U cijelome ovome kontekstu prirodne smjene generacija u vodstvu Katoličke crkve u Hrvatskoj ne smije se zanemariti i jedna izvanredna okolnost, koja je novijeg datuma. Radi se o službi đakovačkog i osječkog nadbiskupa mons. Đure Hranića, za koju je apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua rekao da će se još oglasiti nadležni vatikanski dikasterij zbog "sotinskog slučaja" seksualnog zlostavljanja. Vidjet će se, naime, je li javna isprika i kajanje mons. Hranića imala dobar odjek i u Vatikanu kakav je imala u hrvatskoj javnosti ili će je pak Vatikan mjeriti nekim svojim aršinima.
I na kraju, ako se sva ova predviđanja ili barem dio njih dogodi ove subote, treba se prisjetiti da je 15. travnja rođendan kardinala Franje Kuharića, što također cijeloj priči daje određenu simboliku i značenje. Stoga i nije čudno da u Crkvi s nestrpljenjem iščekuju što će se i hoće li se dogoditi nešto od najava o kojima se govori. Ili će vazda nestrpljive kuloarske priče biti odgođene za neka sljedeća vremena.
VIDEO Nasmijala cijelu crkvu na prvoj pričesti, svećenik nije znao kako da je zaustavi
gori od druga brozanića ne može biti.