Zaposlenih je više nego ikad, ali više od polovice kompanija prijavljuje da se bori s pronalaženjem kvalificiranih radnika koji bi popunili prazna radna mjesta. Iako bi se slične konstatacije - u novije vrijeme naročito u kontekstu pritisaka na rast plaća - danas mogle naći u vijestima mnogih zemalja Europske unije, u konkretnom slučaju radi se o Njemačkoj. Točnije, o ovih dana objavljenom tekstu CNBC-a o tome da najveća ekonomija EU ima plan za rješavanje brzog starenja i manjka radne snage. Plan je, kažu, zapošljavanje robota, digitalizacija. U tekstu se navodi i da je u Njemačkoj još 2015. bilo više od 20 robota na 1000 proizvodnih radnika. A istraživanja su, kažu, pokazala da se Nijemci ne boje da će im roboti preoteti posao.
Takvo istraživanje i u Hrvatskoj bi zasigurno pokazalo slične rezultate, ali to kod nas ipak nije tema. Tema je rast plaća svim zaposlenima u Hrvatskoj, s naglaskom na one s najnižim plaćama. Doduše, tek za oko osam mjeseci. Ali Vlada je bacila ješku. "Točkastom" najavom nekih sastojaka budućeg sveobuhvatnog paketa poreznih promjena (u sferi poreza na dohodak, prireza na taj porez te mirovinskih doprinosa) dala je šlagvort i prigodnim porukama za Međunarodni praznik rada, kao i razgovorima sa sindikatima zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, za koje je najavila još neke zakonske izmjene vezane za cijenu rada i sustav nagrađivanja.
To što se porezni paket tek razrađuje i što je mnogo toga podložno promjenama u hodu, manje je važno. Tema se tiče svih pa manjak konzistentnih i konkretnih informacija ne priječi slaganje hipotetskih križaljki i pretpostavljenih scenarija, dapače.
Poslodavci općenito pozdravljaju svako rasterećenje troškova rada. Iz redova političke opozicije cijelu su priču već okarakterizirali predizbornom kampanjom. I dio ekonomista već je iznio načelne prigovore samom pristupu novom, šestom krugu zahvata u porezni sustav (što je cilj, koje se slabe točke sustava žele riješiti reformom...). Manje načelno, pak, o svemu su se očitovali predstavnici nekih lokalnih jedinica, jer je na stolu i opcija ukidanja prireza. Glasnije od drugih reagirali su čelnici nekih većih gradova (u kojima HDZ nije na vlasti) kojima su prihodi od poreza na dohodak, pa i pratećih prireza, itekako značajna stavka u lokalnim proračunima.
No, čak i kritike koje su polučile okvirne najave poreznih promjena u medijima se vrte i vrtjet će se mjesecima prije svega pod egidom "većih plaća svima". Primjerice, lokalna država prošlu je godinu zaključila sa suficitom od oko tri milijarde kuna ili 0,6 posto BDP-a, a prihodi od poreza na dohodak i prireza rasli su po dvoznmenkastoj stopi. Pri čemu je samo Grad Zagreb na tim stavkama uprihodio milijardu kuna više. U takvim uvjetima - ali i mimo tih brojki, jer se većina građana njima zapravo ne zamara - malo je vjerojatno da će u široj javnosti bihi sluha za negodovanje lokalnih vlasti zbog utjecaja (mogućeg) gubitka prireza na npr. infrastrukturne investicijske planove ili socijalne projekte. Koliko pritom građani računaju da će taj gubitak lokalne jedinice u konačnici kompenzirati i kroz cijene i/ili opseg usluga, druga je priča.
Zbog svega neki promatrači ističu kako se rano lansiranje kontura rasterećenja plaća čini kao "prvorazredni politički potez u cilju kratkoročne maksimizacije koristi".
Za konkretnije sagledavanje pojedinih rješenja paketa u izradi uglavnom treba pričekati. Dotad ostaju više-manje načelna propitivanja, uključujući i ona o utjecaju plana rasterećenja odnosno povećanja plaća na projekcije o suzbijanju inflacije. I uz usporavanje godišnje stope posljednjih mjeseci, računa se da će ona ostati povišena još neko vrijeme. Mjesečne usporedbe potrošačkih cijena (a u posljednja dva mjeseca rast je bio gotovo jedan posto) samo su dodatni podsjetnik. Istina, porezne promjene u smjeru rasterećenja i povećanja plaća planiraju se za 2024., ali pod pritiskom rastućih troškova i manjka radne snage već neko vrijeme traje i pojačan rast plaća i oporavak njihove kupovne moći nakon razdoblja realnog pada zbog visoke inflacije.
I na razini eurozone, uostalom, računa se da će većinski utjecaj na inflaciju ove godine imati upravo jedinični trošak rada. ECB je tako i najnoviji korak podizanja referentnih kamatnih stopa popratio ocjenom da su cjenovni pritisci i dalje snažni. Dok se kod nas čekaju konkretniji elementi Vladina poreznog paketa, ostaje nadati se da će se pritisci na rast plaća malo više amortizirati kroz profitne marže.
VIDEO Poznati detalji povrata poreza, oko 153.000 mladih dobiva puni iznos: 'Isplate kreću u svibnju'
