Ukupno u sastavu radnih skupina za europske integracije, koje bi
trebale odigrati ključnu ulogu u procesu pregovaranja i približavanja
BiH Europskoj uniji, nema drastičnih poremećaja nacionalne
zastupljenosti, iako Bošnjaci čine više od 50 posto članova tih tijela.
Sedam skupina
U sedam radnih skupina za pojedine oblasti imenovano je ukupno 169
osoba, od čega 50,8 posto Bošnjaka, 28,9 posto Srba, 17,1 posto Hrvata
i 2,9 posto ostalih. Ovakva struktura približna je rezultatima popisa
stanovništva iz 1991. godine, ali ono što zabrinjava jest činjenica da
nacionalna struktura unutar pojedinih radnih skupina uopće nije
izbalansirana.
Tako je Hrvata u radnoj skupini za promet, okoliš, energiju i
regionalni razvitak 28 posto, dok ih je u radnoj skupini za
poljoprivredu, sigurnost hrane i ribarstvo samo četiri posto. Slično je
i u radnoj skupini za pravosuđe i unutarnje poslove, gdje je
zastupljenost Hrvata tek 6,6 posto. Nedopustivo je nesrazmjerna i
zastupljenost Srba u nekim radnim skupinama, poput one za ekonomska i
financijska pitanja i statistiku.
U toj radnoj skupini Srba je 16,6 posto ili gotovo dvostruko manje nego
bi ih trebalo biti prema popisu iz 1991. godine. Posebna priča su
“ostali”, kojih u čak dvije radne skupine uopće nema. Jedini kojih je u
svim radnim skupinama više nego bi trebalo biti prema posljednjem
popisu stanovništva su Bošnjaci. Kada bi se striktno primjenjivali
rezultati popisa, Bošnjaka bi u radnim skupinama bilo 43 posto.
Pregovori s EU-om
Međutim, njihov broj se kreće od 44 do čak 60 posto. Ovakvu situaciju u
Direkciji za europske integracije BiH objašnjavaju time što su
imenovanja stručnjaka pristizala s više od 40 adresa na različitim
razinama vlasti. Bilo kakva dodatna korekcija sastava radnih skupina,
kažu u Direkciji, podrazumijevala bi ponavljanje cijelog postupka, a
time i kašnjenje u pregovorima s Europskom komisijom.
ZASTUPLJENOST U nekim radnim skupinama za europske integracije narušena nacionalna struktura
