Čovjek ne živi samo da bi radio, nego radi da bi živio, stoga podaci Eurostata o zadovoljstvu građana Europske unije količinom slobodnog vremena posredno pokazuju i u kojim se državama Unije živi bolje, odnosno kvalitetnije, a u kojima lošije. Finci te Danci i naši susjedi Slovenci najzadovoljniji su u Uniji količinom slobodnog vremena jer su građani tih zemalja svoje zadovoljstvo na ljestvici od 0 do 10 ocijenili sa 7,7, odnosno sa 7,5 građani Danske i Slovenije. Pokazuju to podaci Eurostata za 2022. godinu objavljeni prošlog tjedna. Nakon njih najbolje su rangirani Šveđani i Austrijanci, što ne čudi jer se te države prema relevantnim istraživanjima ubrajaju u države s visokom kvalitetom života i bile su barem dosad u vrhu Unije po zadovoljstvu građana standardom.
Nasuprot ovim državama, najmanje su zadovoljni količinom slobodnog vremena Grci (5,5), Bugari (5,7) te Ciprani (6,2). Nakon što im se početkom srpnja uvede još i šestodnevni radni tjedan ako poslodavci procijene da je to nužno i u privatnom i u javnom sektoru, Grci bi mogli biti još nezadovoljniji količinom slobodnog vremena jer već sada u EU u prosjeku imaju najdulji radni tjedan od 40,9 sati. Za razliku od njih, prosječan radni tjedan, koji uključuje radnike koji rade puno i skraćeno radno vrijeme, primjerice u Danskoj iznosi 33,9 sati, a u Finskoj 35,7 sati. Inače, građani Unije u prosjeku su zadovoljstvo količinom slobodnog vremena ocijenili sa 6,8 bodova, a jedanaest zemalja EU imalo je 7 ili više bodova.
A hrvatski su građani ispod prosjeka EU zadovoljni količinom slobodnog vremena, dapače nalazimo se na začelju Unije s ocjenom 6,4. Na razini EU pokazuje se da su kućanstva bez uzdržavane djece bila zadovoljnija količinom svog slobodnog vremena nego kućanstva s uzdržavanom djecom. Nezadovoljniji količinom svog slobodnog vremena su i građani s visokim obrazovanjem za razliku od onih koji imaju srednjoškolsko obrazovanje. Kad je riječ o dobnoj strukturi, najzadovoljniji količinom slobodnog vremena su građani EU u dobi od 65 i više godina, zatim tinejdžeri i mladi u dobi od 16 do 24 godine, a najmanje građani u radnoaktivnoj dobi od 25 do 64 godine.
Također, pokazalo se i 2018. i 2022. godine da su i muškarci i žene u Uniji jednako zadovoljni količinom svog slobodnog vremena, premda žene, osim u skandinavskim zemljama, u prosjeku provedu daleko više vremena, unatoč poslovnim obvezama, brinući se o kućanstvu i djeci od muškaraca. Samim time imaju i manje slobodnog vremena.
GALERIJA Jeste li ih posjetili? Ovo je 10 najboljih povijesnih znamenitosti na hrvatskoj obali!
Ma prezadovoljan , radim u školstvu !