S Vladimirom Gligorovom, profesorom na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije, razgovarali smo o ekonomskim posljedicama moguće odgode ulaska u EU, padu rejtinga...
Što nas u ekonomskom smislu čeka odgodi li se ulazak RH u EU?
To bi Hrvatsku skupo stajalo jer računate na novac iz EU fondova. Pogotovo ako bi ta odgoda bila na dulje vrijeme. Bolje je da vam se takvo što ne dogodi. To bi dovelo i do nepovjerljivosti investitora jer sve što se radi, radi se pod pretpostavkom da Republika Hrvatska na ljeto ulazi u EU.
Nakon što nam je kreditni rejting snižen na – smeće, što Vlada mora poduzeti?
Dvije su mogućnosti; prva je fiskalna devalvacija te smanjivanje javnih rashoda, otpuštanje zaposlenih, smanjivanje plaća i socijalnih transfera. Plaće treba smanjiti i u privatnom sektoru. Druga je mogućnost korigirati tečaj kune. On mora biti fleksibilniji. Dakle, Narodna banka ne smije ga braniti rezervama, nego se tečaj mora formirati na tržištu.
Koliko bi kuna trebala biti fleksibilnija?
U periodu od, recimo, godinu dana, kunu bi trebalo oslabiti za 5 do 15 posto. Ali ne bi je se smjelo onda fiksirati na tom iznosu, nego je treba pustiti da se prilagođava, odnosno formira na tržištu.
Hrvatska je visokoeurizirana, građani imaju kredite i štednju u eurima, neće li se slabljenje kune odraziti na kamate?
Neto efekt bio bi mali. No, problem bi imala Vlada jer poreze prikuplja u kunama, a zadužena je eurima.
Bivši guverner Rohatinski godinama je inzistirao na jakoj kuni, niste se slagali s takvom njegovom politikom?
Ne. Ali to je pogrešno od početka, takva se politika vodila još od 93./94. godine da se inflacija drži pod kontrolom jakom kunom. Otkad je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, kuna ipak jest nešto fleksibilnija.
Neće li otpuštanje radnika dovesti do pada potrošnje, a to do pada proizvodnje, pa smo opet u recesijskoj spirali?
Taj rizik postoji, ali sve nesolventne firme moraju otpuštati radnike, bilo da je riječ o tvrtkama u javnom ili privatnom sektoru. Nesolventne firme moraju proći restrukturiranje ili stečaj, a to sve vodi smanjenju zaposlenih. U zdravstvu i školstvu ne treba otpuštati bez reformi.
Kakve će biti konkretne posljedice za običnog čovjeka nakon pada rejtinga?
Građani, koji su se zadužili uz fleksibilnu kamatu, a većina jest, mogu očekivati veće kamate na kredite. Ipak, situacija je nešto bolja nakon što je Europska središnja banka poduzela određene korake i spasila euro pa su kamate mogle i biti veće.
Ovako bi mogle biti veće oko pola posto. No, ako trend s urušavanjem rejtinga potraje, onda to neće voditi u dobrom smjeru. Realan je i strah građana od gubitka posla.
Ima li Vlada sposobnosti izvući Hrvatsku iz teške gospodarske situacije?
Vlada ima mandat i mora pregovarati sa socijalnim partnerima, privatnim poduzetnicima, bankama... Vlada mora biti sposobna dobiti podršku za promjene, a zasad nije izgubila podršku javnosti.
Ministar financija Slavko Linić dobro kotira u javnosti, je li po vama dobar ministar?
Njegov program nije sam po sebi "rđav", a je li netko sposobniji od njega, po mom je mišljenju marginalno.
>> Sloveniji je Ljubljanska banka još uvijek uvjet za ratifikaciju
Ovaj nema veze sa životom. Pa ovo što on priča zna svaka šuša, ali da li je točno sve što je rekao? Nije, i ne može biti. Nama treba sasvim drugi smjer. Daleko od toga da je EU bauk ili nepoželjna destinacija, ali pamet u glavu i odigrati utakmicu. Problem je kaj mi imamo igrače iz desete lige koji nemaju pojma o ničemu. Jedino znaju pognuti glavu i sve rasprodati. Ako ne znate odite već jednom.