Izjava predsjednika Stipe Mesića da su slovensko primorje oslobodili hrvatski partizani izazvala je pravu buru u Sloveniji, ali Mesić je dobrim dijelom u pravu kad je riječ o povijesnim činjenicama. To, međutim, ne znači da treba potezati i ovakva povijesna pitanja koja su danas posve irelevantna u pograničnom sporu sa susjedom.

Kako bilo, činjenica jest da je u prodoru prema Rijeci i Trstu glavna bila 4. jugoslavenska armija koja je na početku ožujka 1945. oformljena od jedinica dotadašnje Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, i to bez znanja Glavnoga štaba Hrvatske. Bila je to odluka iz Beograda, da se ukinu sve nacionalne vojske te da se pojugoslavene, što nije baš dobro odjeknulo u Hrvatskoj.

Drapšin nametnut
Kao njezin zapovjednik nametnut je general Petar Drapšin, a načelniku GŠ-a Hrvatske, generalu Ivanu Gošnjaku naređeno je da mu iziđe u susret. Na kraju ožujka 1945. imala je gotovo 58 tisuća boraca, od kojih je bilo gotovo 40 tisuća Hrvata, devet tisuća Srba, pet tisuća Slovenaca i oko tri tisuće boraca drugih nacionalnosti.

Ofenziva 4. armije na hrvatskom dijelu Jadrana bila je posljedica dogovora Tita i savezničkoga zapovjednika u Sredozemlju, britanskog feldmaršala Alexandera, nakon koje su prema Trstu trebale djelovati i savezničke snage u Italiji, koje su tada bile kraj Bologne.

Ofenziva je počela u Lici 20. ožujka, a druga napadajna operacija krenula je 16. travnja. Poznata je kao riječko-tršćanska i trajala je do 7. svibnja. Kako je glavnina 4. armije zaglavila u sukobu s njemačkim 97. armijskim korpusom kraj Rijeke, Tito je nakon povratka iz Moskve 20. travnja 4. armiju orijentirao preko Ilirske Bistrice ravno na Trst i na Soču, 43. istarska divizija poslana je u Istru, a 9. dalmatinska iskrcala se kraj Labina i prodrla je također prema Trstu.

Titov manevar
U taj je grad tako ušla 20. dalmatinska divizija, a neki povjesničari navode kako je 1. svibnja ušla uz pomoć slovenskoga 9. korpusa. No tadašnji zapovjednici na terenu tvrde da su slovenski borci u Trst došli tek 6. svibnja kad je već sve bilo gotovo. Jer dok su trajale borbe za Trst, Slovenci su bili kraj Ajdovščine.

Često se, međutim, prešućivalo kako su Rusi kumovali velikom stradanju hrvatskih boraca u dalmatinskim divizijama. Načelnik Generalštaba JA Arso Jovanović i načelnik štaba 4. armije Pavle Jakšić primjenjivali su rusku taktiku frontalnih proboja s Nijemcima. U tome im je asistirao i šef ruske vojne misije. A žrtve su bile prevelike.

10

NEOBUZDAN IMPULS

Zadužuju se, narušavaju odnose s prijateljima, obitelji, neki dižu i treći kredit. Jesu li Hrvati postali previše ovisni o šopingu?

Video sadržaj

5

DUHOVNA TRANSFORMACIJA

Bila je simbol ljepote i požude u 80-ima, a nakon što je izgubila sluh i vid, okrenula se vjeri: 'Bog me spasio od sigurne smrti'

Video sadržaj

11

PRITUŽBE NAVIJAČA

Nijemci ogorčeni: 'U Hrvatskoj kao u Srbiji. Policija hvatala navijače za genitalije i skidala ih'

Pričajmo o novcu

Stigli rezultati velike ankete Večernjeg lista: Pogledajte kako se hrvatski građani pripremaju za mirovinu

Prijelaz na čistu energiju

Europa se drastično okreće energetskom rješenju koji može predstaviti izazov manjim tržištima

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće