Na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu, koji će se održati od 19. do 22. rujna u Rovinju, sudjelovat će i dr. Ali Fenwick, jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za ljudsko ponašanje i tehnologiju. Njegova knjiga "Crvene zastavice, zelene zastavice" prevedena je i na hrvatski jezik, a sam dr. Fenwick već je upoznao Hrvatsku pa mu je bilo i lakše odgovoriti i na pitanja koja se tiču nas i naše osobnosti.
Već ste nekoliko puta bili u Hrvatskoj. Kakvi su vaši zaključci o ponašanju i osobnostima stanovnika Hrvatske? Pretpostavljam da ste i vi zaključili da je riječ o lijepoj zemlji, no kakvi su ljudi?
Da, to je točno. U Hrvatskoj sam bio nekoliko puta i posjetio različite dijelove zemlje. Jako mi se sviđa Hrvatska, hrana, ljudi i kultura. Smatram da su Hrvati vrlo gostoljubivi i topli. Jedna stvar koju posebno volim kod Hrvata jest sposobnost da budu realisti koju osjećam dok razgovaram s ljudima. Konkretno, percipiraju stvari onakve kakve jesu. Meni se to jako sviđa. Također mi se sviđa taj mediteranski osjećaj i koncentriranost na obitelj, hranu i zajednicu. To je nešto s čime se i ja mogu poistovjetiti. No primijetio sam i da ljudi vole govoriti o drami. Vaša kultura dvosatnih razgovornih terapija/sesija u kafiću jedan je od dokaza toga. To je jedinstveno i jako sam uživao u višestrukim razgovorima koje sam vodio s ljudima u kafiću. "Bože!", "Skandal!" neke su od fraza koje sam čuo da ljudi često izgovaraju kada se žale na stvari i život. Kao nehrvatski državljanin, ne mogu razumjeti što se točno govori, ali kao stranac vrlo brzo pokupite te riječi jer ih često čujete i često dolaze s puno emocionalnog izražaja. Uživam to gledati i pokušavam zaključiti o čemu je ta drama.
Divljenja je vrijedan vaš način na koji koristite društvene mreže kako biste doprli do ljudi. Primjer je to koji pokazuje da društvene mreže ne moraju biti toliko toksične kolika je percepcija javnosti. Jeste li mislili da ćete biti toliko uspješni u tome?
Nisam imao nikakvu ideju o tome kako postati uspješan ili poznat na društvenim mrežama. U početku sam se na društvenim mrežama pojavio jer sam želio bolje razumjeti mlađu generaciju. Nije ih lako poučiti jer im je raspon pažnje kraći nego starijih generacija, različito se bave temama, obavljaju više zadataka istovremeno itd. Htio sam uhvatiti način razmišljanja i obrasce razmišljanja mlađe generacije kako bih pronašao načine za njihovo bolje obrazovanje i suradnju s njima. Na kraju sam počeo učiti o problemima i temama koje su ljude najviše zabrinjavale i uvidio da se vraćaju društvenim mrežama u potrazi za savjetom i podrškom. Imajte na umu da društveni mediji nisu uvijek dobri za ljude. Istodobno sam učio više o algoritmima i kako oni utječu na to koji će se sadržaj vidjeti, a koji ne, da ne spominjem različite načine na koje ljudi isporučuju i stupaju u kontakt sa sadržajem na mreži. Pomislio sam, dopustite mi da spojim sve ove uvide (i dio svoje osobnosti) i vidim mogu li doprijeti do publike na internetu svojim znanjem i učenjem (na pozitivan način) kao način da pomognem. Na kraju, nakon višestrukih pokušaja i mnogo eksperimentiranja tijekom mnogih mjeseci, upalilo je i krenulo. Tri godine kasnije, @Modern.Day.Psychologist (ili MDP, kako me mnogi ljudi danas zovu) postao je brend i osjećam se blagoslovljeno što sada mogu doprijeti do toliko različitih ljudi diljem svijeta (izvan svoje uobičajene učionice) da budem taj uvid, podrška ili trenutak razmišljanja koji potencijalno može promijeniti način na koji razmišljaju, osjećaju se ili se ponašaju, i to nabolje.
VEZANI ČLANCI
U posljednjoj knjizi prepoznajete brojna ponašanja na koja bismo trebali obratiti pozornost i reagirati. No što učiniti kada se ne može reagirati, primjerice na radnom mjestu, kad niste u situaciji da, recimo, promijenite posao ili poziciju? Što onda učiniti?
Doista postoje mnoge situacije u životu u kojima ne možete tražiti od nekoga da se ponaša drugačije (prema vama). Zamoliti šefa da prestane mikroupravljati vama ili da bude ljubazniji prema vama nije lak zadatak. U nekim zemljama ili industrijama to vas može koštati posla ili sredstava za život. Dakle, morate biti pametniji u pristupu. Često se uključujemo u društvene interakcije ne razmišljajući zašto – djelujemo i reagiramo. Ali ako napravite korak unatrag i duboko razmislite zašto se ljudi ponašaju tako kako se ponašaju, možete početi bolje razumijevati pokretače njihova ponašanja i čak smisliti bolje strategije za pristup, primjerice, teškom šefu, a da to ne mora biti sučeljavanje. Naprotiv, možete mu prići s pozicije pune podrške i razumijevanja, što bi moglo potpuno promijeniti dinamiku odnosa. Upamtite jednu stvar, uvijek postoji razlog zašto se ljudi ponašaju tako kako se ponašaju. Je li razlog zašto vam šef mikroupravlja strah, nepovjerenje, nesposobnost, politički razlozi? Pokušajte razumjeti zašto (promatrajte ili vodite razgovor o tome) i zatim odlučite što reći ili kako postupiti. Ako vaš pristup ne funkcionira, pokušajte ponovno, ali drugačije. Ako otkrijete da vas ljudi namjerno maltretiraju, držite ih što dalje od sebe – smanjite interakciju. Ako to nije opcija, morat ćete odabrati svoje bitke i odlučiti kad bi bilo dosta. Vaše mentalno blagostanje također je vrlo važno, važnije i od novca.
Također, opisali ste niz situacija u kojima se možemo naći, i koje se redovito događaju, unutar naših obitelji. No postoji li način da mlada osoba, iako je u slabijem položaju, na pravi način odgovori na te situacije?
Suočavanje s obitelji je teško. Unutar obitelji postoje različiti čimbenici koji vas mogu spriječiti da progovorite o svojim potrebama ili ih izrazite. Odnosi moći, osobna uvjerenja, obiteljske veze, kultura, novac i kako vas članovi obitelji doživljavaju, da spomenemo samo neke. Različite situacije zahtijevaju različite pristupe, previše ih je da bismo ih ovdje obradili. Međutim, vrlo dobra strategija je dati si vrijeme i postupno izlagati ideje. Otpor se javlja u obiteljskim odlukama zbog toga što se one donose prenaglo ili su jednostrane. Obiteljske jedinice često ne vole promjene, poremećaji obiteljske jedinice utječu na percepciju sigurnosti i jedinstva. Dajte starijim članovima obitelji vremena da se naviknu na promjene (i pronađite načine da ih uključite u svoju potrebu za promjenom), npr. iseljenje iz obiteljske kuće, veza koju član obitelji možda neće odobravati ili skupa kupnja. Slično kao i u odgovoru na prethodno pitanje, pokušajte razumjeti odakle dolazi roditeljski otpor – ono "zašto" – to vam može pomoći da otkrijete skrivene razloge otpora koje možete iskoristiti kako biste se strateški i diplomatski suprotstavili, posebno kada je više ljudi uključeno u odluku.
Rekli ste prošle godine tijekom posjeta Hrvatskoj da je dramatiziranje uočljivo posvuda na Balkanu i ne mogu se s tim ne složiti. Vjerujem da su mnogi problemi o kojima ste govorili povezani s tim. Što možemo učiniti, naše su demokracije još mlade, tek učimo biti dijelom takvog društva, postoji li nešto što možemo učiniti kako bismo smanjili naslijeđene tenzije?
To je teško pitanje. Drama (ili dramatično ponašanje) osobna je stvar pojedinca, ali na nju također utječu mnogi vanjski čimbenici, kao što su kultura, televizija, vaše okruženje, kao i elementi društva na makrorazini. Ponašanje je složeno i postoje različiti kutovi koje možete uzeti u obzir da biste razumjeli/adresirali zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju, pojedinačno ili kolektivno. Svaka je kultura naslijedila napetosti (neke više nego druge) i njihovo rješavanje može biti teško, pogotovo zato što postaje ukorijenjeno u društveno razmišljanje i ponašanje. Najbolji savjet koji po tom pitanju mogu dati jest da zamolite ljude neka razmisle o tome što žele promijeniti na sebi. To zahtijeva duboko promišljanje i razumijevanje nečijeg modusa operandi. Često ostanemo zarobljeni vjerujući da ne možemo promijeniti to kakvi jesmo. Mi smo proizvod svoje prošlosti, ali ne trebamo biti njezini zarobljenici. To je izbor nakon što ga postanemo svjesni. Važno je ne samo razgovarati o problemima već i učiniti nešto u vezi s tim. Nema osobne promjene bez djelovanja. Dakle, riješite problem u sebi i učinite nešto po tom pitanju. Zajedničko dramatiziranje također ima društvenu funkciju, kao što sam već spomenuo, ali vas također može držati u zamci. Dakle, tu nastupa akcija. Kao što je Mahatma Gandhi jednom rekao: "Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu."
Veći dio vaše knjige odnosi se na uredske odnose. No, kako primijeniti pametne savjete kada je tvrtka u, primjerice, recesijskoj industriji, kojoj iz objektivnih razloga ne ide baš najbolje pa su metode stimulacije rijetke?
Savjeti navedeni u knjizi odnosili su se na različite situacije. Čak i one vrlo izazovne. "Crvene zastavice, zelene zastavice" ne opisuju samo zdrava i nezdrava ponašanja u modernom svijetu već i proces koji će vam pomoći da razmislite i duboko razmislite. U knjizi vam pružam leću za ponašanja prema svijetu – pomažem vam da vidite svijet na drugačiji način. Perspektiva ponašanja koju pružam zajedno s poboljšanim procesom razmišljanja može vam pomoći da postanete otporniji i bolje se nosite s teškim situacijama. Ono što je zanimljivo u vezi s ljudskim ponašanjem jest to da smo više slični jedni drugima nego različiti (čak i u različitim kulturama i vremenu). Ljudske potrebe i motivi vrlo su slični. Međutim, različita vremena mogu potaknuti različite motive i ljudske potrebe. Maslowljeva piramida potreba izvrstan je primjer razumijevanja ljudske motivacije iz evolucijske perspektive (preživljavanje nasuprot samoaktualizaciji). Kada smo u načinu preživljavanja, ne možemo razmišljati izvan svojih osnovnih potreba. Cilj nam je preživjeti i to je sve što je bitno. Ne možemo razmišljati o kumbaya pjesmama kao o načinu stvaranja osjećaja pripadnosti. Novac, hrana, sklonište ono je do čega nam je u tim vremenima najviše stalo. Međutim, kako napredujemo, prema Maslowljevoj piramidi, i sve više napredujemo, druge potrebe postaju sve važnije, važno je ispuniti se kroz rad, pripadnost, samopoštovanje i samoaktualizaciju. U današnjem svijetu većini mladih ljudi koji ulaze u svijet rada još uvijek je stalo do novca (potrebne su nam osnove), ali im je također stalo do svrhe, raznolikosti, utjecaja (u usporedbi sa starijim generacijama), što odražava društvo i duh vremena u kojem su bili odgojeni. Dakle, različita vremena traže različite motive i pristupe. A proces razmišljanja koji nudi knjiga može vam pomoći da to identificirate i dođete do pristupa koji su prikladni za svaki kontekst.
Izravan problem – ako vas šef vidi kao prijetnju i širi glasine o vama, što učiniti – suočiti se s njim ili se pokušati suprotstaviti tim glasinama?
Teško je suprotstaviti se glasinama. Kineska poslovica kaže da "riječi nemaju krila, ali mogu preletjeti 1000 milja". Ljudi se upuštaju u tračeve iz više razloga. Postoje pozitivni tračevi i postoje negativni tračevi. Ako vas šef ogovara s lošom namjerom ili da bi vam ukaljao ugled, razmislite o sljedećim opcijama. Prvo, provjerite jeste li dobro povezani s drugima. To može pomoći u sprečavanju lažnih glasina. Drugo, obratite se šefu izravno o tome i ponovno sve dokumentirajte. Treće, pričekajte, ako šef širi glasine i lažne priče o vama i to postane dalekosežno (a vi ne želite izgubiti posao), ostanite postojani. To zahtijeva veliku dozu emocionalne inteligencije i otpornosti s vaše strane. Međutim, vrijeme itekako govori. Ako ste doista onakvi kakvim vas opisuju, to će se pokazati. Ako nije, i to će se pokazati. Također, s vremenom se mijenja organizacija i mijenjaju se ljudi, stoga iskoristite priliku da se pokažete onakvima kakvi doista jeste u tim trenucima prilagodbe. Važno je spomenuti da na meti često budu najuspješniji ljudi ili ljudi s visokim uspjehom u organizaciji. Imati pozitivnu reputaciju privući će "zlo oko", kako kažu, iznutra, a vrlo je uobičajeno da će vas ljudi pokušati srušiti zbog nesigurnosti ili ljubomore. Naučite zaštititi svoj ugled što se više penjete. Štoviše, u nekim radnim kulturama biti uspješan znači morati pokazati poslušnost. Organizacijska kultura i sustav mogli bi vas spustiti (namjerno) kako biste vidjeli koliko se dobro možete ponovno popeti. To je način na koji neke društvene skupine (kolektivno razmišljanje) održavaju poniznost (ili drže ljude na njihovom mjestu). Pa opet, pričekajte! Velike su šanse da će proći i da će se stvari promijeniti nabolje. Napokon, četvrto, samo otići! Nema potrebe gubiti vrijeme i treba prijeći na veće stvari ako ste uspješni.
VEZANI ČLANCI
Evidentno neke osobe imaju veći talent socijalne inteligencije od drugih. Koje su njihove osnovne osobine, u čemu su bolji od drugih?
U današnjem svijetu koji se brzo mijenja uvijek kažem: zaposlite zbog stava i trenirajte zbog vještina. Vještine koje ste naučili jučer možda više neće biti relevantne sutra. Stav je puno važniji u današnjem modernom i nestabilnom svijetu. Današnji svijet vrti se oko suradnje i timskog rada. Možete li učinkovito surađivati s drugima? Možete li učinkovito riješiti sukob? Otprilike 42 posto rada menadžera u rješavanju je sukoba među ljudima. S obzirom na to da se promjene događaju tako često, kako se snalazite? Možete li ostati usredotočeni? Možete li se prilagoditi? Imate li pozitivan način razmišljanja? Oporavljate li se od nedaća? To su puno bolje kvalitete od posjedovanja pravih tehničkih vještina. Osnovna inteligencija je uvjet, ali stav, osobnost, društvena i emocionalna inteligencija, vjerujem, puno su važniji. Iz moje perspektive trud i odlučnost nadmašuju inteligenciju. Rad dr. Carol Dweck Growth Mindset pokazuje da s dovoljno odlučnosti možemo naučiti što god želimo, pa čak i njegovati inteligenciju. Ono što je važno kod načina razmišljanja o rastu jest da počnete vjerovati da možete rasti prije nego što pokušate rasti. U posljednjih 75 godina prošli smo kroz četiri različite ere: industrijsku eru, eru usluga, eru znanja i digitalnu eru u kojoj danas živimo. U samo tri generacije radna snaga transformirala se u snagu uma, tako da je brušenje uma ono što će vas učiniti uspješnijim u današnjem svijetu. U doba industrije 4.0 (nova industrijska revolucija u kojoj se trenutno nalazimo) novi način procjene talenta nije traženje onih koji odgovaraju poslu (za koje procjenjujemo znanje, iskustvo i vještine), već identificiranje potencijala za posao koji još ne postoji. U osnovi, to su više stavovi i međuljudske vještine nego tehničke vještine.
Osobni odnosi unutar grupe potpuno su druga stvar jer nisu određeni ugovorima o radu, plaćama itd. Situacije koje opisujete, na koje smo svi naišli, ali u negativnim scenarijima, je li stvarno moguće preokrenuti grupni osjećaj prema osobi tako da može ostati funkcionalan i ravnopravan dio grupe?
To je pitanje uvelike povezano s pitanjem ugleda. Ovdje bih dodao da grupa odlučuje tko ste i gdje se nalazite. Vi osobno imate snažnu ulogu u traženju svog položaja unutar grupe. Moć se daje onima koji pomažu grupi da napreduje i uspije. Ponekad ljudi vjeruju da čine pravu stvar time što uvijek žele voditi, ističu se ili odlučuju za sve, ali grupa vas može srušiti. Vjerujem da su skromnost, briga o društvenom dobru vaše skupine, ljubaznost, profesionalnost i etičko ponašanje temeljni za održavanje dobrog položaja unutar društvene skupine i potencijalno pretvaranje negativnog u pozitivno. Razmislite i zašto je to uopće postala negativna situacija za vas i što iz tog iskustva možete naučiti o sebi ili o grupi. Zatim odlučite želite li ponovno preokrenuti stvari. Za sve je potrebno vrijeme. Svaka veza ide gore-dolje, što uključuje i nečiji status. Ponekad su društvene grupe poput kazališnih pozornica, znate kada igrati koju ulogu. Ali također znajte i kada trebate poboljšati svoje vještine kako biste bili bolji na pozornici.
Danas opet vidimo rastuće podjele po političkoj, nacionalnoj, vjerskoj ili kulturnoj liniji. Kako pripadnik manjine unutar manje skupine postiže i zadržava ravnopravan ili, još bolje, zaslužen status?
Ja sam biheviorist, a ne političar, pa ću na pitanje kako stvoriti više jedinstva i podići svoj društveni status odgovoriti iz biheviorističke perspektive. Skloni smo ponašati se vrlo slično, u različitim kulturama i vremenu, kao što je već spomenuto. Pa zašto danas vidimo više podjela nego prije, recimo, 15 godina. U vremenima štednje i nesigurnosti ljudi imaju tendenciju da postanu zaštitnički nastrojeni prema svojoj grupi, više su nacionalisti i tradicionalnijih vrijednosti, što dovodi do povećanog načina razmišljanja "mi protiv njih". U osnovi tog fenomena leži psihološki koncept koji se zove "društveni identitet". Ljudi izvlače ponos, osjećaj sigurnosti i pripadnosti osjećajem da su dio grupe ("to što sam dio grupe također mi pomaže da shvatim tko sam ja"), i ljudi su stoga spremniji zaštititi tu grupu zbog toga. Društveni identitet također se može koristiti za stvaranje više jedinstva i jačeg statusa na načine koji mogu okupiti ljude, a ne podijeliti ih. Neke strategije koje se mogu primijeniti za postizanje veće harmonije između različitih skupina su sljedeće: prvo, stvaranje novog društvenog identiteta koji utjelovljuje/okuplja sve ostale skupine. Identitet (sa zajedničkim vrijednostima) s kojim se svatko može povezati i s kojim se svatko može osjećati povezanim (uz zadržavanje vlastitog individualnog identiteta). Za to je potrebno vodstvo koje gleda dalje od vlastite grupe. Drugo, podignite status svoje grupe uključivanjem u ponašanja koja čine da se vaša grupa ističe na pozitivan način, i treće, budući da moć grupe također ovisi o njezinoj brojnosti, formirajte saveze s drugim manjim grupama kako biste imali veći glas. Ove prijedloge nije uvijek lako realizirati iz raznih razloga. Pitanje o "zasluženom statusu" opet je "nabijeno" pitanje. Tko određuje što se zaslužuje? To je vrlo subjektivno.
Koja vam je bila najteža situacija u radu s osobama ili grupama i jeste li je uspjeli riješiti?
Jedna od najizazovnijih međuljudskih situacija s kojima sam se suočio pomaganje je ljudima da se promijene kada se ne žele promijeniti. Spoznaja je da je ne žele ili nisu svi spremni za promjenu, samo je moraš prihvatiti. Ljudi su u različitim fazama svog života, a i na različitim životnim putovanjima. Trebao bih to poštovati. Možda će doći trenutak kada će biti spremni.
I osobni su odnosi vrlo zanimljivo pitanje. Čini se da su ljudi skloni ostati u nezdravim vezama iz više razloga. Je li to pogreška ili je moguće ranije prepoznati znakove da nema smisla ostati u nečemu pa kasnije izbjeći loše osjećaje?
Ostajemo u odnosima koji nam nisu dobri iz raznih razloga. Često su oni iracionalni, kao što smo i mi ljudi vrlo iracionalni. Averzija prema gubitku glavni je razlog zašto ljudi ostaju u vezama koje za njih nisu dobre ili kojima nisu zadovoljni. Što ću izgubiti kad odem? Hoću li naći nekog drugog? Izgubit ću udobnost? To također može biti i zbog razloga poput niskog samopoštovanja koje ljude drži u vezama koje za njih nisu dobre. Biti u nasilnoj vezi ili s partnerom koji vas napada može umanjiti nečije samopoštovanje i osjećaj sebe zbog čega počinjete prihvaćati da ste u lošoj vezi (ili vjerujete da ne vrijedite više). Financijske i zdravstvene nesigurnosti također mogu držati ljude u vezama u kojima više ne žele biti. Ili obiteljski pritisci ili kultura, i to vas može držati na mjestu. Kao što vidite, postoje razni razlozi zašto ljudi ostaju kada racionalno ima više smisla otići (čak i kada su u pitanju djeca). Knjiga pomaže čitatelju da razmisli o svojim razlozima kako bi postao svjesniji zašto ostaje te daje prijedloge što učiniti u vezi s tim (osobito kada sami ne vidite odgovor ili se u ovom trenutku ne osjećate dovoljno sigurnim). Internet je danas učinio informacije dostupnijima i zahvaljujući tome sve više ljudi koji su u lošoj vezi počinje shvaćati kako se drugi ponašaju prema njima i da to možda i nije tako zdravo. Knjiga pomaže u osvještavanju svega toga. Posebno je to važno za ljude koji su već godinama zajedno i kod kojih se nezdravo ponašanje uvuklo u vezu (ili nisu bili u stanju shvatiti da bi to moglo biti nezdravo ponašanje).
Evo ću ja odgovorit ovon kvazi doktoru, klovnovskom pshilogu iz Smrdljivih Država Amerike. Zanima nas mišljenje liberalnih i komunističkih govana koliko i da se poseremo. Upravo toliko držimo do mišljena liberalnog i komunističkog tumora. U dvi rečenice sve objašnjeno, tako da ovi šarlatani jasno sve mogu razumit i nikakvih nedoumica ne bude u nj tikvama sobnog IQ.