Ne samo da je u Hrvatskoj lani rođeno najmanje djece otkako se prate statistike, nego žene kod nas i sve kasnije rađaju pa je najveći udio rodilja bio u dobi od 30 do 34 godine. S 36.471 živorođenim djetetom lani u hrvatskim rodilištima od 2001. nikad nije bilo tijekom godinu dana rođeno manje djece te se, očito, loš demografski trend nastavlja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najmanji je to broj živorođene novorođenčadi od spomenute godine do lani, a podaci za 2019. pokazuju da je i dalje većina rodilja u nas u dobi od 30 do 34 godine, dok lanjska statistika bilježi i jedan porođaj žene od 50 godina.
Prosjek EU 29 godina
Inače, podaci iz rodilišta odnose se na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a stvarni broj živorođene djece u Hrvatskoj još je lošiji jer je, prema Državnom zavodu za statistiku, čiji su podaci najprecizniji, lani rođeno samo 36.135-ero djece, što je dosad najmanje živorođenih u Hrvatskoj.
– U Hrvatskoj se već niz godina bilježi sve manji broj porođaja u mlađim dobnim skupinama i porast broja porođaja nakon tridesete godine, što možemo povezati s društvenim promjenama – produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji. Sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje.
Struktura porođaja po dobi majke i trend rađanja promijenjeni su od 2016., s blagim porastom broja porođaja kod majki u tridesetim i četrdesetim godinama te padom broja porođaja u mlađim dobnim skupinama – opisali su u ovom izvještaju iz HZJZ-a.
Inače, žene u EU u prosjeku rađaju s 29 godina. Najranije rađaju Bugarke, s 26,1 godinom, a najkasnije Talijanke i Španjolke, s više od 30 godina, a njima bismo se, nastave li se postojeći trendovi, i mi mogli pridružiti. Za razliku od nekoć, kada se najviše djece u Europi rađalo u siromašnim obiteljima i državama, posljednjih godina najviše se djece rađa u bogatim državama. Najveće stope fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, op. a.) imaju Francuska (1,9), Švedska (1,78), Irska (1,77), Danska (1,75) i Velika Britanija (1,74), dok je Hrvatska sa stopom fertiliteta od 1,4 među državama s najnižim stopama fertiliteta. Dodatni je problem to što iseljavanje mladih u najpotentnijoj reproduktivnoj i radnoj dobi nije zaustavljeno jer se i lani iselilo više od 40 tisuća ljudi pa bez jačeg zaokreta Vlade i provođenja cjelovite demografske politike ne možemo ni očekivati veći broj rođenih.
– Činjenica je da smo na dosad najnižim razinama fertiliteta i da se u Hrvatskoj godišnje rađa 36.000 djece. Bez Vladine strategije demografskog razvoja, bez simbioze gospodarske i moderne obiteljske politike koja podrazumijeva pozitivnu diskriminaciju mladih parova s djecom na tržištu rada kao u razvijenim zemljama EU, bez pomoći u stambenom zbrinjavanju mladih i drugih financijskih poticaja, negativni demografski trendovi neće se mijenjati. Roditeljstvo je danas otegotno na tržištu rada, osobito u privatnom sektoru, i to se mora mijenjati. Povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada pozitivno je i dobrodošlo, ali ono samo neće promijeniti loše trendove – govori demograf Marin Strmota dodajući da podaci DZS-a o broju rođenih za ovu godinu pokazuju da ćemo opet imati pad broja rođene djece.
Nažalost, kao društvo nismo još svjesni da će se mali broj rođene djece i iseljavanje mladih ljudi negativno reflektirati na sve javne sustave, od obrazovnog, zdravstvenog, mirovinskog sustava, te na tržište rada, kojem će nedostajati radnika. I Strmota se slaže s izvješćem HZJZ-a, odnosno razlozima zbog kojih žene odgađaju rađanje nakon 30. godine.
– Žene u Hrvatskoj sve češće rađaju s 30 i više godina zbog školovanja, zahtjeva tržišta rada, nesigurnosti radnog mjesta te neriješenoga stambenog pitanja – kaže Strmota.
I demograf Stjepan Šterc ističe da je dodatni problem to što je prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj više od 43 godine, tako da u skoroj budućnosti, u zemlji sve starijeg stanovništva, ne možemo ni očekivati veću rodnost.
– Usto, europska gospodarstva brzo će se oporaviti od krize uzrokovane koronom za razliku od našega, što će opet negativno utjecati na broj rođenih kod nas, kasnije rađanje i na iseljavanje mladih – govori Šterc dodajući i da nesređeno tržište rada na kojem se majke, primjerice, nakon isteka rodiljskog i roditeljskog dopusta može premjestiti na drugo radno mjesto ili im dati otkaz negativno utječe na broj rođenih.
Sve češći carski rez
Inače, prema izvješću HZJZ-a, najčešći porođaj jest vaginalni, ali uz daljnji rast dovršetka porođaja carskim rezom (25,3 posto), što se “povezuje s tumačenjem prava trudnica na slobodni izbor, odnosno utjecajem volje trudnice na odluku porodničara o načinu dovršenja poroda”.
– Svakako da odluka o operativnom dovršetku porođaja treba biti stručno opravdana te u većini europskih država, a od 2019. i u Hrvatskoj porodničarska društva donose stručne smjernice čija bi primjena mogla pomoći u kontroli opravdanosti dovršetka porođaja carskim rezom – navode u HZJZ-u. Lani su zbog komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama preminule dvije žene, 64 je mrtvorođenih, a od živorođene novorođenčadi u prvih sedam dana života umrlo je njih 85.
Svake godine u Hrvatskoj nestane jedan manji grad pa nemamo Stozer koji svaki dan prati brojke. Dapace, o ovome se suti i ignorira problem koji ce nas debelo kostati. Zna nasa vodeca stranka sto vise mladih ljudi rasele to vise konsolidira svoju poziciju vlasti jer ostaju mahom samo partijski podobne obitelji sa osiguranim radnim mjestima, jednostavna racunica.