Visoki upravni sud potvrdio je prošlog tjedna odluku Upravnog suda iz prosinca 2019. godine prema kojoj i istospolni parovi imaju jednako pravo biti udomitelji za djecu kao i ostali udomitelji. Naime, u prosincu je poništeno rješenje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prema kojem je registriranim partnerima Ivi Šegoti i Mladenu Kožiću onemogućen pristup procjeni za udomitelje.
Takva odbijenica bila je isključivo politički motivirana, odnosno išlo se svjetonazorski podilaziti konzervativnoj struji, a došla je nakon što je ovaj par već dobio zeleno svjetlo od stručnjaka koji, za razliku od političara, jako dobro znaju koliko djece odrasta u domovima i što to za njihov razvoj znači. Ova odluka Visokog upravnog suda uslijedila je nakon što se Ministarstvo početkom ove godine žalilo na presudu Upravnog suda o naknadi troškova tog postupka. Visoki je sud potvrdio da većinu troškova snosi Ministarstvo. Primjer je to kako jedno državno tijelo troši proračunski novac na unaprijed izgubljene sudske postupke i besmislenu kupovinu vremena.
Jer, Upravni sud odluku je donio na temelju hrvatskih propisa i Europske konvencije o ljudskim pravima i odluka je bila obvezujuća. I Ustavni sud početkom veljače presudio je da su sudovi i nadležna tijela dužni svima pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja.
– Veseli nas još jedna odluka suda koja potvrđuju da su naši argumenti od samog početka, a naša priča je počela jos 2017., zakonski ispravni. Ali nas više zanima humana dimenzija cijele priče, tužno je da sustav nije vec 2017. prepoznao istospolne parove kao moguće udomitelje i time povećao broj onih koji mogu pružti dom, sigurnost i ljubav djeci bec adekvatne roditeljske skrbi. Sve ove godine politika je kuneći se u najbolji interes djeteta radila upravo na štetu te djece, jer i dalje vidimo da je interes za udomljavanje napuštene djece tragično nizak u zemlji koja je većinski katolička i koja si voli tepati da je empatična prema najslabijima – prokomentirao nam je jučer Ivo Šegota u svoje i Mladenovo ime.
Raskorak između teorije i prakse
A prije dvije godine nam je ispričao kako je sve išlo od amog početka.
– Imali smo ideju da udomimo dvoje ili troje djece. Prošloga ljeta predali smo zahtjev u nadležni centar za socijalnu skrb. Prošli smo sva psihosocijalna testiranja i procjene kao i svi ostali parovi, ni u jednom trenutku nitko nije problematizirao naš status životnih partnera ni seksualnu orijentaciju. Štoviše, mislim da su bili sretni što se javlja visokoobrazovani par iz urbane sredine i u mlađoj životnoj dobi. Zato smo se i nadali da neće biti nikakvih problema. Međutim, u studenome smo dobili rješenje centra da se naša molba odbija zato što smo dva muškarca u životnom partnerstvu – kazao je.
Na ovu su se odluku žalili Ministarstvu, ali nikakav odgovor nisu dobili, nakon čega su podigli tužbu na Upravnom sudu zbog diskriminacije i šutnje administracije. Njihova odvjetnica Sanja Bezbradica naglasila je tada da isključivi i jedini fokus svakog postupka udomiteljstva treba biti interes i dobrobit djeteta. A o dobrobiti djece kad je riječ o odrastanju u socijalnoj ustanovi masa stručnjaka već se više puta izjasnila. Uz svu stručnost i skrb koju u domu dobiju, obiteljsko okruženje ništa ne može zamijeniti, jasno ako nema nikakvog oblika nasilja u obitelji, a pritom seksualna orijentacija udomitelja ne igra nikakvu ulogu.
Posebno u situaciji kada udomiteljstvo u Hrvatskoj ne stoji najbolje, udomitelja je nedovoljno, posebno mlađih i obrazovanijih u gradovima, koji su u stanju udomiti teže udomljivu djecu poput one sa zdravstvenim problemima ili odraslije djece. Valja podsjetiti i da udomljavanje nije isto što i posvojenje, već udomitelji privremeno udomljuju djecu i skrbe za njih uz nadzor stručnjaka iz centara socijalne skrbi. U lipnju je u Nazorovoj, primjerice, 20-ak djece trebalo udomiteljsku obitelj, a broj takve djece raste zadnjih godinu i pol, odnosno nakon stravičnog događaja na Pagu.
– Najveći broj relevantnih svjetskih istraživanja pokazuje da ne postoji bitna razlika u kvaliteti skrbi za dijete odrasta li ono u heteroseksualnoj ili istospolnoj zajednici. Odgojni stilovi, pripremljenost osoba koje odgajaju dijete, njihove vrijednosti i mogućnosti da djetetu pružaju sigurnost, kvalitetnu izobrazbu i njegu daleko su važnije od činjenice je li netko u heterospolnoj ili istospolnoj zajednici. Upravo stavovi usmjereni protiv istospolnih zajednica mogu negativno utjecati na percepciju djece koja odrastaju u njima, a s time se treba boriti činjenicama i zagovaranjem prava rodnih i seksualnih manjima na ravnopravnost i uživanje svih dosegnutih ljudskih i građanskih prava – kazao nam je nedavno prof. Nino Žganec s Katedre socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Sustav je nakon ovih odluka morao ponovno uzeti u obzir Šegotu i Kožića kao moguće udomitelje i njihova je procjena pri kraju. No pitanje je koliko dugo politika može držati ovakav raskorak između teorije i prakse, odnosno zaobilaziti zakone zbog dvostrukih mjerila.
“Ide se na iscrpljivanje”
– Politika uvijek može dezavuirati ili zloupotrebljavati zakonske propise propuštanjem, nepopuštanjem i ignoriranjem ići jednostavno na iscrpljivanje i to čini ne samo u ovom slučaju već i na puno raznih drugih područja. Neće se jasno reći: “Ne, mi to nećemo napraviti i nećemo poštivati zakon” jer bi to bilo zrelo za Europski sud za ljudska prava, već se ide na iscrpljivanje dok se ne odustane i ne zaboravi. Uvijek ima nekih prioritetnijih tema. Međutim, mislim da će upravno tijelo u ovom slučaju sada ipak dati ovom paru za pravo jer je priča otišla predaleko, ali postoji još puno drugih situacija i područja u kojima ljudi budu iscrpljeni i sve se zaboravi. Možemo se nadati da će nova Vlada početi rješavati takve stvari – kaže nam odvjetnica Ljubica Matijević, nekadašnja pravobraniteljica za djecu.
"došla je nakon što je ovaj par već dobio zeleno svjetlo od stručnjaka" LAŽ! upravo je strika dva puta davala negativno mišljenje, i upraco je politika prelomila odluku na leđima struke.. ideološki motivirana. Jadno dijete koje ta dva sodomita "dobiju".