U razgovoru za Večernji list, predsjednik Kosova Hashim Thaçi otvoreno je govorio o odnosima Kosova i Srbije i mogućim tenzijama između dvije zemlje nakon parlamentarnih izbora na Kosovu, kao i o odnosima s Hrvatskom. Između ostalog, predsjednik Thaçi osvrnuo se na ulogu Rusije na Kosovu, ali i u regiji, te kazao kako vjeruje da je BiH zapravo talac Republike Srpske. Isto tako, predsjednik Thaçi govorio je o odlučnosti Kosova u borbi protiv islamskog radikalizma i terorizma.
Strahujete li od tenzija i mogućih sukoba između Prištine i Beograda nakon parlamentarnih izbora na Kosovu s obzirom na to da je srpski predsjednik Vučić rekao kako bi pobjeda Haradinaja na parlamentarnim izborima značila destabilizaciju regije, s obzirom na to da je vaš ratni drug i koalicijski partner Ramush Haradinaj najavio da će osnovati vojsku Kosova i da će učiniti sve da država Srbija nestane s Kosova ako će podržavati Beograd?
Kosovo je stvorilo političku kulturu vrlo dobrog organiziranja izbora, koju su prihvatile sve političke stranke i međunarodna zajednica. I u ovoj izbornoj kampanji sve političke stranke pokazale su visoku kulturu debate, na osnovu programa i konkretnih ponuda. Bez obzira na to tko će formirati vladu nakon izbora, ono što se sada zna jest da će to biti vlada usmjerena prema NATO-u i EU, što je i jedina orijentacija građana i političara na Kosovu.
O čemu ste s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarali na nedavnom summitu Brdo – Brijuni? Prije dolaska na Brijune, na prisezi za predsjednika, Aleksandar Vučić obećao je da će braniti Kosovo i Metohiju koji će uvijek ostati u Srbiji.
S predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem već se godinama sastajem u sklopu dijaloga u Bruxellesu i izgradili smo fer i konstruktivnu komunikaciju unatoč izjavama koje politički lideri u Beogradu daju za unutrašnje dnevno konzumiranje. Ono što je najvažnije, a što izlazi na vidjelo na forumima kao što je Brdo – Brijuni, jest da je cijela jugoistočna Europa opredijeljena za zajednički sklop vrijednosti koje predstavlja Europska unija. Svi lideri, sve države koje teže EU trebaju se ophoditi i komunicirati u skladu s tim vrijednostima nad kojima je izgrađen EU. Ne možemo ostati taoci prošlosti, mitova iz prošlosti, neprijateljstava iz prošlosti. Trebamo se okrenuti budućnosti, izgraditi dobre međususjedske odnose i stabilan mir.
Nekada to od lidera zahtijeva teške odluke, ali bitne jer čine jedini put prema EU. S predsjednikom Vučićem izgradili smo korektnu komunikaciju. U nekim slučajevima, kada je to bilo neophodno, razgovarali smo i telefonom. Pregovori u Bruxellesu nisu laki ni za jednu stranku. Ali, najvažnije je da smo svi opredijeljeni da donesemo dobre odluke za naše zemlje, za građane naših zemalja, bez obzira na to koliko teške i nepopularne mogu izgledati te odluke na prvi pogled i kratkoročno.
Kako ocjenjujete odnos između Kosova i Srbije s obzirom na to da su podignute velike tenzije, prvo oko famoznog vlaka, a poslije oko formiranja kosovske vojske?
Kosovo i Srbija dvije su nezavisne države. Već pet godina započinjemo dijalog o normalizaciji odnosa između naše dvije države. Godine 2013. postigli smo prvi sporazum o mirovnom rješavanju nesuglasica među nama nakon cijelog stoljeća sukobljavanja. Dijalog između naše dvije država nema alternativu.
Nepromišljeni postupci, kakav je bio onaj sa srbijanskim vlakom ili zidom u Kosovskoj Mitrovici, više ne postoje. Što se tiče vojske, svaka nezavisna država ima svoju vojsku. I Kosovo će imati svoju vojsku koja će biti profesionalna snaga po standardima NATO-a, multietnička snaga u službi svih građana Kosova. Oružane snage Kosova pridonijet će jačanju mira i stabilnosti u cijeloj regiji jugoistočne Europe. Zapravo, prijetnja za mir i sigurnost na Balkanu ruske su baze u Srbiji.
Prije odlaska na summit Brdo – Brijuni, sastali ste se s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Plenkovićem. Koje su bile teme razgovora, uz pitanja sigurnosti regije? Jeste li zadovoljni razgovorom?
Hrvatska je mnogo više od prijateljske zemlje. Ona je strateški partner. Dijelimo zajedničku prošlost, ali i težnje o budućnosti u istoj obitelji, u NATO-u i EU. Posjet Hrvatskoj bio je u duhu potvrđivanja ovog prijateljstva i povijesne suradnje. S predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem razgovarali smo o učvršćivanju naše suradnje, posebno na području gospodarstva. Nisu nedostajale ni riječi duboke i iskrene zahvalnosti koju osjećamo prema Hrvatskoj i njezinoj predsjednici Grabar-Kitarović jer podržavaju Kosovo, kako u bilateralnim odnosima tako i na međunarodnim forumima.
Na svim sastancima govorili smo o ideji da se otvori Privredna komora Hrvatske na Kosovu ili o tome da radnici s Kosova dođu na sezonski rad u Hrvatsku. Suradnju možemo učvrstiti na mnogo načina. Kosovo nije jedino tržište. Hrvatska putem Kosova može imati pristup i tržištu u Albaniji i Makedoniji, kao i dalje u regiji. Razmotrili smo i mogućnost suradnje na području IT sektora, turizma, agrokulture i na mnogim drugim područjima.
Pokrenuli ste inicijativu o promjeni ustava, prema kojem bi hrvatska manjina dobila svog zastupnika u parlamentu. Dokle je to došlo i hoće li hrvatske manjine zaista dobiti zastupnika u kosovskom parlamentu?
Čim sam preuzeo dužnost predsjednika Republike Kosovo, prvi posjet koji sam realizirao bio je odlazak hrvatskoj zajednici u Janjevu. Među prvim inicijativama koje sam poduzeo bila je izborna reforma koja obuhvaća i ustavne amandmane i priznanje hrvatske i crnogorske zajednice, a time im je zajamčeno po jedno mjesto u Skupštini Kosova. Novi parlament koji će se stvoriti nakon izbora tretirat će i to pitanje. Na Kosovu postoji konsenzus o uključivanju hrvatske zajednice u ustav Kosova. To će se ubrzo dogoditi.
Vjerujete li da se, nakon formiranja vlade u Makedoniji, situacija smirila s obzirom na to da je postojala velika napetost između Albanaca i Makedonaca i da se strahovalo od mogućih sukoba poput onih 2001.godine?
Primjećuje se da se u cijeloj regiji smiruju političke krize i da na sceni prevladavaju euroatlantske opcije. Isto važi i za Makedoniju. Ovi događaji dobrodošli su za cijelu regiju. S Makedonijom imamo dobre odnose i suradnju. Kriza u Makedoniji bila je politička, a ne međuetnička.
Kosovo još nije članica UN-a. Kada očekujete da će to postati?
Dvije trećine zemalja članica UN-a priznalo je Kosovo. Jedina prepreka je veto Rusije u Savjetu sigurnosti. U međuvremenu vršimo konsolidaciju naše države, kako iznutra tako i na međunarodnoj sceni. Prihvaćeni smo od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Venecijske komisije. Učlanjeni smo i u međunarodne sportske organizacije i prošle godine sudjelovali smo na Ljetnoj olimpijadi. Naša Majlinda Kelmendi osvojila je zlatnu medalju i zastava Republike Kosovo vijorila se u Riju.
Održavate li službene kontakte s Rusijom i postoji li mogućnost da vas i ona prizna?
Rusija ima Ured za vezu na Kosovu. Mi shvaćamo tradicionalno prijateljstvo Rusije i Srbije i ono nam ne smeta. Zapravo vjerujemo da će Rusija učiniti najveću uslugu Srbiji, priznajući Kosovo i pomažući Srbiji da se oslobodi mita o Kosovu.
Jeste li u kontaktu s bosanskim dužnosnicima? Postoji li mogućnost da BiH uskoro prizna Kosovo?
Održavamo kontakte i sa službenicima BiH, posebno na summitima kao što je Brdo – Brijuni. Bosna je u vezi s Kosovom, ali i s obzirom na mnoga druga pitanja talac Republike Srpske.
ha ha koliko srbijanskih komentara