Od 2007. do kraja ove godine Slovenija je imala 4,3 milijarde eura koje je mogla potrošiti iz kohezijskog fonda EU, ali u novom proračunu, koji se danas i sutra dogovara na summitu u Bruxellesu, taj bi joj iznos u razdoblju 2014.-2020. trebao biti drastično srezan: na 2,8 milijardi eura. Ovo je prvi financijski okvir EU koji će biti manji od prethodnog, ali neke zemlje, poput Slovenije, osjetit će to smanjenje više, a neke manje.
Prijedlog EK predviđao je da će Hrvatska od 2014. do 2020. moći iz EU povući maksimalno 13,7 milijardi eura (od čega 8,7 milijardi eura iz kohezijskog fonda).
Veliko smanjenje
Ali predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy danas će svim predsjednicima i premijerima, među njima i Zoranu Milanoviću, prezentirati svoj najnoviji prijedlog u kojem je proveo dodatne rezove. Kakve točno rezove, još se ne zna, a hrvatski izvori u Bruxellesu šute o svojim kalkulacijama, za razliku od izvora iz svih drugih zemalja koji brifiraju svoje novinare (i preko njih svoje porezne obveznike) uoči velikog “proračunskog” summita.
Slovenija je izložena velikom smanjenju novca iz kohezijskog fonda EU zbog toga što je njezin BDP narastao u razdoblju između dva proračuna: prije je bio na 74,6 posto europskog prosjeka, a sada je na 85 posto. Kohezijska je politika takva da više novca ide regijama čiji je BDP puno niži od europskog prosjeka.
I Nijemcima manje
I Njemačka u novom financijskom okviru EU dobiva manje novca iz kohezijskog fonda jer su se istočnonjemačke regije u međuvremenu razvile i prešle iz jednog razreda u drugi. Hrvatski BDP je u 2011., prema podacima Eurostata, bio 61 posto prosječnog BDP-a u 27 zemalja EU. Glavni hrvatski zahtjev, za koji se Milanović borio i u studenom i danas, jest tzv. pravilo “n+3”. Novi proračun propisuje da sve zemlje imaju maksimalno tri godine (pravilo “n+2”) za dovršetak svakog projekta i povlačenje novca, ali Hrvatska bi mogla biti iznimka i njoj bi se, kao novoj članici, moglo omogućiti da za svaki projekt ima maksimalno četiri godine (pravilo “n+3”) za povlačenje obećanog novca.
>>Pusić i Erjavec složili se oko rješenja za Ljubljansku banku!
i tri puta dublje potonut od slovenije.