Hrvatska bi u financijskom okviru EU za razdoblje 2021. – 2027. mogla izgubiti oko šest posto alokacije u kohezijskim fondovima u odnosu na sadašnji okvir 2014. – 2020., proizlazi iz jučer objavljenog prijedloga Europske komisije, prema kojem bi Hrvatska od 2021. dobila 9,88 milijardi eura.
To je iznos izražen u tekućim cijenama, koje uzimaju u obzir očekivanu inflaciju do 2027., a u sadašnjim cijenama iz 2018. iznos je izračunan na 8,76 milijardi eura. U odnosu na 9,3 milijarde eura koje su Hrvatskoj iz istih fondova na raspolaganju od 2014. do 2020., to je smanjenje za oko šest posto.
Smanjenje se osjeća i zato što je Komisija predložila poprilično radikalnu novost, koja bi mogla razljutiti mnoge istočne države članice, poput Poljske, a sastoji se u promjeni formule za izračun alokacija svakoj državi. Dok se dosad gledao samo BDP, odnosno koliko je BDP neke države ispod prosjeka EU, Komisija ubuduće predlaže da 80% formule za izračun određuje BDP, a 20% drugi čimbenici, odnosno preciznije – stopa nezaposlenosti mladih, broj zbrinutih migranata i izbjeglica, uspješnost u nošenju s klimatskim promjenama i stupanj obrazovanja.
Po novom izračunu, Poljska bi osjetila smanjenje od 23 posto, Češka 22 posto, Slovačka 21, dok bi s druge strane Grčka zabilježila povećanje od 19 posto, a Italija 12 posto. Regije koje najviše zaostaju, a uglavnom su takve na jugu i istoku EU, i dalje će primati znatnu potporu iz kohezijskih fondova, no po novom prijedlogu novac iz europskog proračuna ići će u većoj mjeri nego dosad i regijama u bogatijim članicama jer se i one “teško nose s ostvarivanjem industrijske tranzicije, borbom protiv nezaposlenosti i globaliziranim gospodarstvom”.
– Zbog manjih uplata i novih prioriteta potrebna su rezanja u proračunu EU, ali problem je što se u prijedlogu Komisije smanjuju kohezijska i poljoprivredna politike (10%, odnosno 15%), a povećavaju programi konkurentnosti kojima se najviše koriste najrazvijenije države članice. Takvim pristupom Komisija daje poruku da podržava povećanje razlika među članicama, umjesto obrnuto – komentira Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu.
Sve ovo ići će u prilog izlaska Hrvatske iz EU. Lako se može dogoditi da se položaj Hrvatske pogoršao u odnosu na SFRJ. ... Što se onda to radilo proteklih desetljeća?