Godišnja stopa inflacije spustila se na 2,3 posto, što je najniža razina od lipnja 2021. godine, dok su prosječne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ostale stabilne u odnosu na lipanj. Prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu, srpanjska je inflacija bila viša – 3,4 posto – što više nije prva ili druga, već četvrta najviša vrijednost u europodručju, gdje je prosječna inflacija bila 2,6 posto. Europodručje bilježi lagano povećanje inflacije u srpnju, pa se iznova javljaju prijedlozi da bi središnja banka trebala odustati od spuštanja inflacije na ciljanih dva posto i držati se na oko tri posto. Francuz Olivier Blanchard, jedan od najpoznatijih europskih ekonomista i bivši glavni ekonomist MMF-a, rekao je da bi ciljana inflacija od tri posto imala više smisla.
– To je nešto o čemu bismo trebali razgovarati kao dio nove strategije – kazao je Blanchard. Šefica ECB-a Christine Lagarde isključila je mogućnost takve promjene tijekom svog mandata do listopada 2027. Nakon što se pokazalo da srpanjska inflacija u europodručju lagano raste, a sve je iznenadio još jedan pad njemačkog BDP-a u drugom kvartalu, opet se raspravlja treba li Europa nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa u rujnu, što se sa sigurnošću očekivalo prije ovotjedne objave.
U Hrvatskoj polako jenjava inflacija hrane, ali tvrdoglavo povišene stope uglavnom su potaknute inflacijom usluga koja je osjetljivija na porast plaća te posljedični rast domaće potražnje, komentira Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA. Uz to, dodatni poticaj inflaciji usluga dolazi od potražnje stranih turista za smještajnim i ugostiteljskim uslugama. Upravo snažno tržište rada uz dvoznamenkasti rast nominalnih plaća predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija. Inflacijska očekivanja poduzeća u segmentu usluga jedina ostaju iznad dugoročnih prosjeka te jasno zrcale navedene rizike, dodaju analitičari RBA.
VEZANI ČLANCI:
Smatraju da je prosječna hrvatska inflacija snažnija od one u europodručju prvenstveno zbog strukture prosječne košarice te snažnijeg rasta cijena usluga u Hrvatskoj. Ipak, razlika bi se trebala nastaviti postupno sužavati dijelom zbog slabljenja inflatornih pritisaka, a dijelom zbog sve manjeg prostora za konvergenciju cijena određenih skupina proizvoda i usluga budući da je proces bio osobito izražen u prethodne dvije godine.
Na mjesečnoj razini najveći rast cijena zabilježen je kod energije (+2,0%), usluga (+1,9%) te hrane, pića i duhana (+0,2%). Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije bile su niže za 3,2%.
>>> FOTO Cijene na rovinjskoj tržnici
Hrvatska i dalje u vrhu EU po inflaciji I mentalnoj stagnaciji jer smo siromašni I zabačeni i ponosni da smo svoji na svome.