28.12.2023. u 15:51

Večernji list objavljuje ekskluzivni specijal koji na više od 190 stranica donosi najveći pregled godine koju ostavljamo iza sebe, ali i pogled u iduću. Uvoz stranih radnika, kakav predsjednik treba Hrvatskoj, geopolitičke igre u svemiru... Svoj primjerak potražite na kioscima

Poštovani čitatelji, u 2024. godini, godini zmaja, isprepliću se sve nade i strahovi proteklih desetljeća. Ova tvrdnja čini vam se preteškom? Ne morate je prihvatiti, pogotovo ako vam kažem da se u ovakvim i sličnim publikacijama svaka nova godina još od kraja dvadesetog stoljeća titulira prijelomnom, presudnom. No, isto tako, moram vas podsjetiti da se mirne godine u tom razdoblju mogu izbrojiti na prste jedne ruke.

No kakva će biti 2024.? Prema kineskom horoskopu, godina predodređena za uspjeh i dobar život! Zmaj je od davnina simbolizirao cara i njegovu moć. Danas, pak, sreću i uspjeh, mudrost i moć. Godina promjena. Superizborna godina u Hrvatskoj, Europskoj uniji, ali i u SAD-u. Godina koja će tražiti novi „društveni ugovor“ o budućnosti umjetne inteligencije i novi „ustav svemira“ kojim će se morati regulirati prvenstveno iskorištavanje svemirskih resursa. Godina je to koja će ponovno na kušnju staviti demokratske procese u nizu zemlja, pa i u kolijevki demokracije SAD-u.

Populistički, ponegdje i nazadni, procesi započeti prije nekoliko godina unutar starih demokracija nisu posustali. Uspješno su se prilagođavali cijelom spektru kriza. Nesnalaženje, inertnost i zabijanje glave u pijesak pred demografskim cunamijem, ali i migracijama mnoga su društva duboko podijelila i učinila disfunkcionalnima. Europa, kao i Hrvatska, suočava se s nedostatkom radne snage, koju pokušava nadoknaditi jeftinim radnicima iz stranih zemalja. Staro stanovništvo nije sposobno odgovoriti na stvoreni stil života. Novi useljenici teško prihvaćaju društvene obrasce zemalja u koje su došli.

Nepovjerenje prema drugačijima u dvadeset prvom stoljeću, stoljeću potpunog informativnog pluralizma, postaje tako ključan problem. Integracijski modeli i novi društveni ugovor preduvjet su suživota i izgradnje društva. Sve drugo vodi prema sukobu. Prema krizama srednjeg ili jačeg intenziteta koje će u konačnici paralizirati društvo. Međusobno nerazumijevanje stvara nepovjerenje i, kao što smo svjedočili, ekstremizam. U najgorom svom obliku – i terorizam.

Nismo slučajno na početku posegnuli za kineskom tradicijom, svjesni da je Peking duboko involviran u sva svjetska kretanja, od ekonomije, ratova do osvajanja svemira. U godini zmaja kinesko će vodstvo morati donijeti nekoliko strateških odluka koje će nepovratno promijeniti svijet. Izlazak iz pandemijskoga gospodarstva, ponovni ubrzani rast i brže zapošljavanje mladih ključni su ciljevi novoga kineskog cara, nulti preduvjet za veliki geopolitički zaokret. Bez toga nema posezanja za Tajvanom niti izravnog sudaranja s Amerikom. Obje sile i dalje su na istom, dolarskom tržištu, jedna o drugoj puno ovisnije nego što su to spremne priznati.

I Peking i Washington cijelo će vrijeme morati s posebnom pažnjom gledati prema Bliskom istoku i Ukrajini, svjesni da te krize već desetljećima opterećuju međunarodne odnose. Brzog i jednostavnog rješenja nema. Bliskoistočno pitanje, a napose podrška Izraelu (američka) ili Palestini (kineska), mora se promatrati geopolitički, ali i kao unutrašnje taktiziranje Pekinga zbog muslimanske manjine u Kini. U središtu kineskih promišljanja američki su predsjednički izbori. Njihov ishod izravno će se odraziti ne samo na Peking nego i na cijeli demokratski svijet. Na tim će se izborima crtati nova geopolitička karta svijeta. Prevaga demokratskog ili republikanskog kandidata pogurat će klatno na stranu američkog ekspanzionizma ili izolacionizma. O novim vjetrovima koji će zapuhati s druge strane Atlantika ovisit će budućnost transatlantskih odnosa, a samim time i europska, pa i hrvatska sigurnost. U pitanju je i društveni okvir onog što danas nazivamo Zapadom.

Afrika, kao što smo i najavili u prošlogodišnjem izdanju, nova je pozornica na kojoj se postavlja nova šahovska ploča. Ekonomski napori Kine, politički Amerike i vojni Rusije utrku za Afriku pretvaraju u središnje geopolitičko bojište. Rasplet koji će dugoročno utjecati na Europu, jer demografska eksplozija kojoj danas svjedočimo u Africi pokrenut će nezaustavljive migracijske valove prema Starom Kontinentu. Uzmemo li da danas polovinu Afrikanaca čine mlađi od 20 godina dok je istodobno taj broj u Sjedinjenim Državama i u Kini 38 godina, a u Hrvatskoj 44, jasni su razmjeri njihova utjecaja na društvena kretanja, popularnu kulturu i životne obrasce diljem svijeta. Posebno na Europu. U svijetu u kojem će za trideset godina svaki četvrti stanovnik biti Afrikanac, snažno će rasti i potražnja za tamošnjim rudnim bogatstvima.

Ništa čudno uzmemo li u obzir da se čak 30 posto svjetskih mineralnih rezervi nalazi na tom kontinentu. Samo DR Kongo leži na polovici svjetskih rezervi kobalta, metala bez kojeg nema baterija za električne automobile. Bila bi velika greška ostati na samom ulaganju u tamošnje gospodarstvo i infrastrukturu. Demokratski svijet, a napose Europska unija svoje napore treba usmjeriti prema obrazovanju i kulturi. Samo će tako sutra moći dobiti useljenike sposobne da se integriraju u europsko društvo i demokratske obrasce. Bez takve vrste ulaganja europska današnjica vrlo je neizvjesna. Migracije ostaju pitanje svih pitanja. Slika Europe nepovratno se mijenja. Dogovor protivnika i zagovornika migracije je nužan. Inače će europski kulturni okvir nestati. Ovo je samo dio razloga zašto smo se odlučili da središnja tema ovogodišnjeg izdanja bude Afrika.

Između svih tih previranja, kako i priliči godini zmaja, čovječanstvo opet čeznutljivo gleda prema nebu. Svemirska utrka ponovno ulazi u svoju uzbudljivu fazu. Šetnja po Mjesecu želja je starih nam znanaca SAD-a, Kine, Indije, Rusije... No u svemirskim prostranstvima velike sile više nemaju ekskluzivitet. Tu odavno nije riječ samo o natjecanju između država. Novu svemirsku odiseju sanja i cijeli niz privatnih kompanija. Povijest pamti da je misija Apollo pokrenula nevjerojatnu tehnološku revoluciju. Ne treba stoga čuditi što danas u cijelom nizu industrija vrijedi pravilo: tko nije vodeći u svemiru neće biti ni tehnološki lider na Zemlji! Svemir opet postaje, kao i u doba Hladnog rata, i nova bojišnica.

Astropolitika, novi naziv za svemirsku geopolitiku, intenzivirala se nakon što su NASA i SAD počeli gurati svoju legislativu o iskorištavanju Mjesečevih resursa. U tome traže partnere i zasad su na svoju stranu pridobili 32 zemlje, među njima i Indiju. Kina i Rusija, malo je reći, duboko su nezadovoljne tim potezom. Između politike i astropolitike valja se pravi tehnološki cunami. Tržište svemirske tehnologije do 2040. godine, prema nekim istraživanjima, dostići će 1,25 bilijuna eura! Ako je misija Apollo stvorila dvadeseto stoljeće, nova svemirska odiseja dizajnirat će dvadeset prvo.

Hrvatska nije izoliran otok. U svemirskom bezdanu, u kojem je zasad više od 80 zemalja, već u veljači 2024. naći će se i Hrvatska, koja će u orbitu lansirati svoj prvi satelit. Malena kocka veličine 10x10x10 centimetara nazvana je CroCube. Hrvatska tako danas živi sve prednosti i nedostatke globalnog svijeta. Pa i one svemirske. Spustimo se ipak na Zemlju. Sve starije stanovništvo, slično kao i u ostatku Europe, ali i iseljavanje stvaraju ozbiljne probleme na hrvatskom tržištu rada. Iseljenu mladu radnu snagu zamjenjuju umirovljenici i strani radnici. Nerijetko niska primanja ekonomskih useljenika uzrok su novih poremećaja u društvu. Hrvatska, stoljećima iseljenička zemlja, tako se prvi put susreće s migrantima koji dolaze iz različitih kultura. Integracijski modeli, unatoč njihovu sve većem udjelu na tržištu rada, ne postoje.

Godinu pred nama obilježit će čak troji izbori: europarlamentarni, parlamentarni i predsjednički. Ispit je to zrelosti za hrvatske političare. Bavljenje migracijama, remigracijama i integracijskim modelima ili populizmom, politikantstvom i propalim ideologijama. Izbor vam se čini lagan. Uz već uobičajen izborni kolorit, hrvatsko će se društvo (pa i politika) morati nastaviti baviti cijelim spektrom novoustoličenih paradigmi, jer one ustaljene potpuno se mijenjaju tražeći nove okvire za primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnom životu. Umjetna inteligencija promijenit će ili ukinuti brojna zanimanja i poslove, ali istovremeno i stvoriti cijeli spektar novih. Prema nekim procjenama, taj će utjecaj u SAD-u i Europi zahvatiti dvije trećine danas poznatih poslova, odnosno oko 300 milijuna radnih mjesta.

Sve su to izazovi pred Hrvatskom i svijetom 2024. godine. Zanimljivo, ali za razliku od prošle godine, ove nijednom nismo spomenuli rat. Možda je 2024. godina konsolidacije, zatišje pred buru ili pak novi početak. Godina zmajeve mudrosti. U četiri poglavlja: Hrvatska, Globalni trendovi, Gospodarstvo i Svijet oko nas dotaknuli smo se svih aktualnih tema pokušavajući im pristupiti otvoreno i analitično. Društvene procese izvrgnuli smo kritici, ali ne zbog kritike same. U želji da ponudimo što čišću sliku ove godine, angažirali smo cijeli niz provjerenih autora i pomno biranih suradnika. U konačnici, nadam se da ćete biti zadovoljni ovim izdanjem.
Za kraj ponovno ćemo se vratiti drevnoj kineskoj mudrosti kojom nas je zarazila Zorana Baković u odličnom tekstu o međuodnosima Kine i Tajvana.
„Ako ignoriraš zmaja, progutat će te. Ako mu se suprotstaviš, svladat će te. Ali ako zajašeš zmaja, iskoristit ćeš njegovu moć i snagu.” Na ovu kinesku poslovicu treba obratiti pozornost u trenutku kada 10. veljače 2024. uđemo u godinu obilježenu horoskopskim znakom drvenoga zmaja. Simboli mitske nemani bit će svugdje oko nas, a mnogi kineski parovi nastojat će dobiti potomka pod njegovim znamenjem, jer smatra se da su “zmajska djeca” predodređena za uspjeh, dobar život i ulogu vođe.
 
Sretna vam 2024. godina! Puno zdravlja, sreće i poslovnog uspjeha.

Večernji list objavljuje ekskluzivni specijal koji na više od 190 stranica donosi najveći pregled godine koju ostavljamo iza sebe, ali i pogled u iduću. Uvoz stranih radnika, kakav predsjednik treba Hrvatskoj, geopolitičke igre u svemiru... Svoj primjerak potražite na kioscima

Komentara 3

Avatar IvanR
IvanR
19:04 28.12.2023.

Draž koga si se ti splašil?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije