Kako to rade drugi

Hrvatska ima veći i PDV i porez na dohodak od konkurencije

'16.08.2010., Zagreb - Press konferencija PUZ-a povodom privodjenja pljackasa zlatarnice na kojoj su govorili Damir Marcic, pomocnik nacelnika sektora krim policije, Mihael Varga, zamjenik nacelnika P
'Goran Jakus/PIXSELL'
17.01.2013.
u 17:00

PDV rastao u pola članica EU, no stopa im je i dalje manja od naše – oko 21%

Izvješće Europske komisije o poreznoj politici članica EU pokazalo je da nema zajedničke porezne politike i da se pristup tom dijelu regulative uvelike razlikuje od zemlje do zemlje. Usporedba stopa glavnih poreza Hrvatske i zemalja s kojima se natječe pokazuje da se u nove članice EU ulagačima više isplati ulagati jer će na kraju godine ipak morati platiti znatno manji porez.

Porezi na bogate

Tako je Bugarska srezala stopu poreza na dohodak na samo deset posto, uvela porez na dobit od deset posto i ima pet posto manju stopu PDV-a od Hrvatske. Porezno smo toj zemlji potpuno nedorasli u poreznim olakšicama. I Češka je, nastojeći privući ulagače, smanjila opterećenje na rad pa je najviša stopa poreza na dohodak, prema podacima Eurostata, samo 15 posto.

Česima je PDV dvadeset posto, ali možemo im konkurirati novim pravilima u naplati poreza na dohodak. Poput nekoliko članica EU, i mi smo uveli velike olakšice u izračunu poreza na dobit pa se reinvestirani iznos zarade potpuno oslobađa oporezivanja. Problematičan je dio propisa u kojem se naplaćuje stopa od dvadeset posto poreza na dobit za dio dobiti koji se ne investira, uz dodatak od 12 posto poreza pri isplati udjela ili dividende. Takvim pravilima postali smo zemlja s jednim od najvećih opterećenja dobiti u Europi.

Većina zemalja EU mijenjala je osnovicu poreza na dobit uvođenjem olakšica za investicije u fizički kapital ili istraživanje i razvoj te ograničavanjem mogućnosti odbitka stavki, poput operativnih gubitaka, primijetio je znanstvenik Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić u svojoj analizi.

Opterećenjem rada europske zemlje nastojale su olakšati većini, a opteretiti bogate. Opći prirezi ili doprinosi solidarnosti za visoko dohodovne osobe povećali su se u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Cipru, Luksemburgu, Portugalu i Španjolskoj. Porez na dohodak time je postao progresivniji, a najviša prosječna stopa blago je porasla – sa 37,9 na 38,1 posto.

U Hrvatskoj je povećan osobni odbitak na 2200 kuna, a porezni razredi napravljeni su tako da se stopom od 25 posto oporezuje niži dohodak nego prije. Najviša stopa je smanjena pa smo zapravo išli u suprotnom smjeru od EU. Ipak treba napomenuti da su zdravstveni doprinosi smanjeni dva posto, što su uz Hrvatsku napravile samo Irska i Njemačka, koje su rezale stopu mirovinskog doprinosa.

PDV među najvećima

– Osim smanjenja zdravstvenog doprinosa, većina je drugih poreznih mjera koncentrirana na snažnije ostvarenje javnih prihoda. Osim hvalevrijednog smanjenja doprinosa poslodavaca, propuštaju se koraci na znatno problematičnijoj rashodovnoj strani proračuna – komentira Bratić.

Dodaje i svoj stav da se poreznom politikom ne mogu provoditi reforme, a i da se PDV i kod nas i u Europi može efikasnije upotrijebiti. Podsjeća i da je preporuka Europske unije da se povećava stopa PDV-a, a istodobno smanjuje porez na rad. U gotovo polovici zemalja članica povećane su standardne i međustope PDV-a, a prosječna stopa ostala je otprilike 21 posto, što je i dalje četiri posto manje od naše.

Ključne riječi

Komentara 22

Avatar Relaksacijaa
Relaksacijaa
18:25 17.01.2013.

Naš je Škegro ( HDZ ) još 1998g.Usvojio 22% PDVa, tada najvećeg u Europi,za dobro svih Hrvata ! Čist Račun Duuuuuuuugaa Ljubaffff,hahahaha

BB
brle brkić
18:26 17.01.2013.

jest tako je najveći pdv i najveći porezi al nažalost ni to nije dovoljno da se ispravi greška iz prošlosti,jedni će još više se budast a drugi će još više davati.

Avatar Relaksacijaa
Relaksacijaa
18:23 17.01.2013.

Kada se doda da HR ima više Penzionera nego stanovnika,, nije čudo da PDV uskoro bude i 200 %

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije