Američko investicijsko bankarstvo jedan je od temelja tamošnjeg gospodarstva, kroz velike banke idu glavni tokovi novca kojima upravljaju posebno školovani i obučeni ljudi. U banci Citi iz New Yorka radi naš Dino Šrekais koji je tamo direktor za investicijsko bankarstvo. Posebno nam je ova činjenica zanimljiva jer je jedan od klijenata Citija i prvi naš jednorog, tvrtka Infobip. Šrekais je za nas našao malo vremena pri nedavnom posjetu New Yorku.
Kakav vam je karijerni put, kako netko iz Hrvatske dođe do pozicije direktora investicijskog bankarstva u banci kao što je Citi?
Investicijsko bankarstvo jako je centralizirana industrija, gdje se velika većina aktivnosti odvija u svjetskim financijskim centrima kao što su New York, London i Hong Kong. Ja sam to prepoznao na samom početku svoje karijere kada sam radio u odjelu investicijskog bankarstva Zagrebačke banke u Zagrebu. Stoga sam odlučio otići u Sjedinjene Američke Države, gdje sam nakon stjecanja MBA diplome Ivy League sveučilišta Cornell počeo raditi u newyorškom uredu Citi banke. I tako je sve krenulo. Radim već preko deset godina za Citi u New Yorku i u Londonu, ali moji klijenti nalaze se po cijelome svijetu, od američkih industrijskih konglomerata, europskih aviokompanija, distribucijskih tvrtki u Singapuru do autocesta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, da navedem nekolicinu. Uglavnom sam vodio transakcije za klijente u sektorima uslužnih djelatnosti, prijevoza, logistike i infrastrukture, a prije nekoliko godina dobio sam ponudu da se vratim u New York kao direktor i preuzmem vodstvo tima investicijskog bankarstva za sektor uslužnih djelatnosti u Sjevernoj Americi, što sam i prihvatio.
Danas je prilično izazovno doba za investicijsko bankarstvo, s puno prilika, ali i opasnosti. Kako prepoznajete dobru priliku, što bi bila vaša najbolja poslovna odluka?
Investicijsko bankarstvo je savjetodavna djelatnost, i samim time dugoročna uspješnost investicijskog bankara osigurava se tako da se klijenti savjetuju da donose one odluke koje su u njihovu najboljem interesu. To i nekada znači da klijentu treba savjetovati da određenu transakciju ne napravi ili da odustane od akvizicije usred pregovora ako pregovori ne idu u ciljanom smjeru. Kao bankari programirani smo da uvijek izvršavamo što više transakcija moguće, ali treba biti pametan i discipliniran, inače se brzo dobije loša reputacija. Baza svega je biti tečan u financijskoj analizi, ali ključ uspjeha dolazi iz instinkta i razumijevanja dinamike financijskih tržišta u kojima radimo, koje se razvije s godinama iskustva.
POVEZANI ČLANCI:
Citi banka je i banka našeg jednoroga Infobipa koji već neko vrijeme planira izlazak na burzu. Koliko nam možete reći o tom poslovnom odnosu?
Nažalost, ne mogu komentirati poslovne odnose s našim klijentima zbog povjerljive naravi tih odnosa. Infobip je jedna izuzetno uspješna tvrtka koju vodi izrazito talentirani tim stručnjaka te nema sumnje da će nastaviti nizati uspjehe kao što su i do sada.
Čini se da u Hrvatskoj pomalo zaostajemo za zapadnim shvaćanjima investicija i zarade na taj način. Zašto mislite da je tako?
Reći da Hrvatska zaostaje možda je malo preoštro. Razina i raširenost financijskog znanja i razumijevanje financijskih tržišta općenite populacije u Hrvatskoj svakako je manja nego u SAD-u ili nekim zemljama zapadne Europe poput Njemačke, ali je iznad prosjeka Europske unije. Sve je veći broj investicijskih kuća u Hrvatskoj te građani sve više koriste njihove usluge za upravljanje novcem i investiranjem. Ono što je relevantno za moju struku je i rastući broj fond menadžera koji se bave privatnim investicijama u Hrvatskoj. Nedavno je Europski investicijski fond u suradnji s HBOR-om otvorio još jedan natječaj gdje su se postojeći i novi fond-menadžeri mogli prijaviti za investicijska sredstva te je količina interesa za taj natječaj bila prilično visoka. Hrvatska je svakako mala zemlja, ali ima jako puno potencijala za održivu pozitivnu investicijsku klimu, i ljudi to prepoznaju i imaju interes u njoj sudjelovati.
POVEZANI ČLANCI:
Što biste savjetovali mladima u Hrvatskoj, kako da uđu u taj svijet visokih financija, na što trebaju paziti, gdje trebaju biti ambiciozni?
Smatram da je visoko obrazovanje apsolutna baza svega. Tržište je jako kompetitivno, a izvanredni rezultati s vrhunskih sveučilišta omogućuju isticanje u masi. Investicija u samoga sebe i proaktivan pristup razvoju svoje karijere prvi je korak koji mladi čovjek mora napraviti kako bi ušao u svijet visokih financija. Osim obrazovanja, važne su dosljednost i otpornost. Pod time mislim postaviti si jasne ciljeve, biti odlučan i ustrajati kroz potencijalne neuspjehe. Financije su branša koja prije ili kasnije testira čovjeka, a jedino snažan karakter može dugoročno dovesti do uspjeha. Na kraj bih volio naglasiti da uspjeh na mjestu kao sto je Wall Street zaista donosi posebnu razinu osobnog zadovoljstva i ponosa. Međutim, isto tako smatram da je važno napraviti doprinos i imati pozitivan utjecaj na razvoj svoje zemlje. Hrvatska je prepuna mogućnosti i svakako se dugoročno planiram vratiti sa svojom obitelji i nastaviti poslovnu priču u svom gradu.
VIDEO Prosvjed prosvjetara nazadovoljnih Vladinim koeficijentima
