- Unatoč tome što je gospodarska situacija u Europskoj uniji teška, a kod nekih je prisutno i nezadovoljstvo Unijom, želim podvući da je proširenje EU-a prije deset godina bilo apsolutno pravilan korak koji je unaprijedio cjelokupni mirovni projekt a gospodarskim sudionicima donio prednosti - rekao je austrijski ministar vanjskih poslova i integracije Sebastian Kurz za Večernji list u četvrtak navečer, nakon prvog dana dvodnevne međunarodne konferencije „Deset godina nakon proširenja EU 2004.: Postignuća i sljedeći koraci“.
Na naš upit što može Hrvatska očekivati od EU koja je također u krizi Kurz nam je odgovorio:
- Što se sada može učiniti je borba za pravnu državu i borba protiv korupcije te pokušati doprinijeti da EU bude što je moguće privlačniji gospodarski prostor, jer to je jamstvo da ubuduće možemo svi zajedno biti uspješni“.
Potvrdio je da je Hrvatska ušla u EU u „teško vrijeme“. Šef austrijske diplomacije je na skupu napomenuo kako je Austrija od početka bila zagovornica priključka Zapadnog Balkana EU, jer to donosi „veću stabilnost i bolje perspektive“ ne samo ovoj alpskoj zemlji nego i cjelokupnoj Europi. Posebice je istakao važnost zapošljavanja mladih, dodavši kako Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU.
Vezano uz ukrajinsku krizu ukazao je na potrebu uspostave novih modela suradnje s zemljama u susjedstvu EU-a. Napomenuo je da se 2014. ne obilježava samo 10. obljetnica dosad najvećeg proširenja EU-a na Istok nego i 25. obljetnica pada Željezne zavjese te 100. obljetnica od početka Prvog svjetskog rata.
Na završnom panelu prvog dana konferencije kojeg su otvorili ministar Kurz i predsjednik austrijskih industrijalaca Georg Kapsch, govorili su potpredsjednik slovačke Vlade i ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, mađarska ministrica za odnose s EU Enikő Győri, državni tajnik slovenskog Ministarstva vanjskih poslova Igor Senčar, slovenski gospodarstvenik Andrej Mertelj i šef austrijske Erste Group banke Andreas Treichl. Svi govornici su isticali politički i gospodarski značaj širenja EU kao mirovnog projekta i njegovu atraktivnost.
- Nema boljeg kluba s funkcionirajućom političkom stabilnošću od EU-a“, konstatirao je Lajčak, pozvavši sve nazočne da ubuduće preuzmu više odgovornosti za europsku obitelj. Napomenuo je značaj predstojećih europskih izbora za sudbinu Europe.
Kao jedno od najvećih dosadašnjih postignuća EU-a govornici su naveli jedinstveno europsko tržište. Govoreći o Ukrajini izrazili su zabrinutost trenutačnom situacijom i nadu u postizanje kompromisa. Konferencija se odvija u sedam panel rasprava u kojima sudjeluje oko stotinjak europskih politologa, sociologa, ekonomista te političkih dužnosnika. Središnje teme razgovora su dosadašnji uspjesi širenja EU na srednju, istočnu i jugoistočnu Europu i budući izazovi, gospodarska kriza i načini njenog otklanjanja, makroekonomska politika novih članica prije i nakon ulaska u EU, stabilizacija Zapadnog Balkana, savladavanje novih problema u susjedstvu EU-a, europska integracija i nacionalizam, 100. obljetnica od početka Prvog svjetskog rata te ukrajinska kriza.
U panel raspravi o stabilizaciji Zapadnog Balkana, između ostalih, sudjelovao je i hrvatski politički analitičar i prof. Žarko Puhovski. Govoreći o dosadašnjim postignućima i sljedećim koracima širenja EU, Puhovski nam je rekao kako je Hrvatsku na njenom europskom putu pogodila dvostruka nedaća.
- Prva je da je prekasno ušla u EU, a druga je, da je ušla u Uniju u najgore krizno vrijeme kada joj nije u stanju pomoći - istaknuo je Puhovski ustvrdivši kako je naša zemlja već 2004. godine trebala postati punopravnom članicom EU-a jer je bila razvijenija i imala bolje pokazatelje u većini aspekata od najmanje 4 do 5 zemalja koje su se tada priključile Uniji.
- Prije nekoliko godina mehanizmi preuzimanja novca iz europskih fondova bili su mnogo jednostavniji - napomenuo je hrvatski analitičar dodavši kako Hrvatskoj koja je nepravedno ostala u čekaonici, uz znatno strože kriterij nije pošlo za rukom uzeti novce iz EU fondova i napraviti odgovarajući software.
Što se tiče daljnjeg širenja EU, Puhovski je rekao kako je uvjeren da ono neće uslijediti najmanje sljedećih deset godina te kako Crna Gora ima najveću šansu da bude sljedeća. Govoreći o regiji istakao je da je članstvo RH u EU bio „najveći udar nakon rata na odnose Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, obzirom na granice koje su dodatno pojačane za razliku od ostatka Europe u kojem su gotovo nestale, a što nije dobro za regiju niti za Hrvatsku“. Upozorio je na pojam stabilnosti koji je u suprotnosti s promjenama koje su, kako je istakao, nužne u zemljama zapadnog Balkana ako se žele priključiti EU.
Organizatori konferencije su austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova i integracije, Udruga austrijskih industrijalaca, Institut humanističkih znanosti (IWM), austrijska Narodna banka, Bečki Institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) i dnevni list „Die Presse“.
>>Sebastian Kurz: Austrija želi Srbiju čim prije u EU
EU se treba transformirati i prestati slusati naredbe onih koji nisu clanovi EU a to su Amerikanci. Kada se to dogodi EU ce postati ono sto su oni koji su je idejno zamislili prije 50 godina, proklamirali, a ne ovo u sto se zadnjih 6 godina pretvorila.