Na hrvatskim cestama prošle su godine poginule 273 osobe, upola manje nego, primjerice, 2005., no Hrvatska je i dalje među tri prometno najnesigurnije zemlje u Europskoj uniji, istaknuo je prometni stručnjak Željko Marušić. Prema privremenim podacima, a konačni će biti poznati 30. siječnja, to je statistički drugi najbolji rezultat u hrvatskoj povijesti. Najmanje poginulih bilo je 2020. godine, 237, no tada je, napominje, obujam prometa bio manji za trećinu, pa je u 2023. realno zabilježen najbolji rezultat sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj.
No, Hrvatska će, pojašnjava u analizi za autoportal.hr, i ove godine biti među tri najlošije zemlje u Europskoj uniji kad je riječ o sigurnosti u prometu. Lošije je samo u Rumunjskoj i Bugarskoj. Kako bi stanje sigurnosti cestovnog prometa što prije dostiglo standarde Europske unije, gdje je prosječna godišnja smrtnost na cestama 45 na milijun stanovnika, prometni stručnjak predlaže nekoliko mjera.
Prva je povećanje izvjesnosti kažnjavanja, a za to je potrebno ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti prema kojem kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava. Nadalje, predlaže da od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u Hrvatskoj obvezno moraju imati zimske gume, uz zabranu korištenja lanaca za osobna vozila.
POVEZANI ČLANCI:
"Na kupnju guma treba uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje" ističe Marušić. Trošarinu i godišnji porez na vozila do deset godina starosti za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP sustavu treba smanjiti 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, plaćanje treba ukinuti.
Jedna od mjera koje bi smanjile smrtnost na cestama je, tvrdi, i uvođenje mehanizma “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima. Uz to, trebalo bi, ističe Marušić, nastaviti s poboljšanjem stanja prometne infrastrukture.
POVEZANI ČLANCI:
Prioritet bi trebala biti raskrižja koja bi se trebala osigurati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama, zabrana postavljanja električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, zabraniti sadnju stabala uz ceste te gradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala.
VIDEO Izjava iz PU osječko-baranjske nakon ozljeđivanja djeteta petardom
"Izvjesnost kažnjavanja" što mu uopće to znači, pa meni je policija i visina kazni utjerala strah u kosti pa već godinama vozim debelo ispod svakog limita ograničenja brzina i sl... ali šta to vrijedi kada lokalni moćnici u skupim limuzinama (BMW i Mercedes) kroz selo voze 120 km/h i nikom ništa... treba svima koji s bijesnim automobilima koja su jača od 150 ks prekrše ograničenje brzine automatski plijeniti vozila jer ja ne vidim drugu mogučnost...