Hrvatska se protivi smanjenju EU proračuna za financiranje novog sedmogodišnjeg razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Cilj nam je izboriti se za što bolju omotnicu za oba stupa ZPP-a te ne pristajemo ni na smanjenje doprinosa EU za slabije razvijene regije s 85 na 70% ni na činjenicu da bi nam se smanjilo prijelazno razdoblje do 2022., kad bismo iz EU ostvarivali 100% iznosa potpora. Kazao je to jučer Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede na okruglom stolu Budućnost financiranja poljoprivrede u Hrvatskoj u okviru novog ZPP-a 2021.
– 2027., ističući kako je još rano predvidjeti kako će izgledati konačni ZPP, koji bi trebao biti donesen u svibnju iduće godine. To ne znači da treba skrivati nezadovoljstvo prijedlogom EK da se u novom ZPP-u potpore članicama smanje za oko 5%, na 365 milijardi eura, pri čemu bi RH iz mjera ruralnog razvoja dobila 15% manje novca te oko 4% manje za direktna plaćanja. Ni dopredsjednik Mađarske poljoprivredne komore i državni tajnik u tamošnjem ministarstvu poljoprivrede Miklos Kis ne slaže se sa smanjenjem potpora, pogotovo onim zemljama koje su po proizvodnji ispod prosjeka EU.
– Potpore pomažu poljoprivrednicima da plasiraju zdravu i kvalitetnu hranu na europsko tržište od 500 milijuna ljudi – kazao je. Matija Brlošić, zamjenik predsjednika HPK, kaže kako imamo 161 tisuću OPG-a, 100 tisuća korisnika potpora, a svega 20-30 tisuća onih koji čine stvarnu poljoprivrednu proizvodnju te je pitanje što bi im se dogodilo kad bi im se smanjile potpore.
– Bilo bi dobro da se osjetljivi sektori ne diraju dok ne postignemo samodostatnost – kaže Brlošić. No u situaciji kad smo sa stokom samodostatni 30%, s voćem 50%..., nije lako. Hitno trebamo dugoročnu poljoprivrednu strategiju, koja neće biti deklarativna i politička nego konkretna, i usmjerit će sredstva gdje su najpotrebnija, poručio je Branimir Markota, čelnik Hrvatske voćarske zajednice.
Biti ce onako kako oni kazu.Ni Britanija ne moze protiv njih.Gora organizacija nego robovlasnicka.