ZAGREB - Posljednji račun koji je HEP uputio na adresu ELES-a (slovenske elektroprivrede) i Nuklearne elektrane u Krškom nosio je datum 11. studenoga ove godine. Točno 6,47 milijuna dolara slovenski bi partneri trebali platiti na račun troškova kapitala HEP-a u nuklearki i angažiranja skupljih elektrana zbog osiguranja zamjenske energije. S tim najnovijim brojkama ukupna potraživanja HEP-a za razdoblje od 1. kolovoza 1998. godine (kada je prekinuta isporuka struje Hrvatskoj) dosegnula su 279 milijuna dolara.
Po svemu sudeći, spor zbog nuklearke, koji traje godinama, najvjerojatnije će završiti međunarodnom arbitražom. Jer, usprkos dobrim namjerama Janeza Drnovšeka i Ivice Račana, pa i kasnijim (doduše burnim) prihvaćanjem ugovora o NEK-u u Saboru, trakavica zbog Krškog već se rastegnula do nemjerljivih razmjera. Konačno rješenje, koje je jedino preostalo, jest arbitraža, za koju rok istječe 31. srpnja iduće godine. Po pravilima Europske povelje, koju su obje zemlje ratificirale, zahtjev za arbitražu mora se pokrenuti najkasnije pet godina nakon nastanka spornog događaja, a on istječe upravo tog datuma.
Iako u HEP-u ne žele govoriti o pojedinostima, potvrdili su nam da i te kako ozbiljno razmišljaju o međunarodnoj arbitraži kao konačnom rješenju. Za taj se posao valja dobro pripremiti, od traženja odvjetničkog tima do svih mogućih podataka koji će zasigurno biti potrebni stručnjacima u najvjerojatnije višegodišnjem arbitražnom procesu. No, kako doznajemo, hrvatska je strana spremna uložiti dodatni napor kako bi se "minutu do dvanaest" ipak mirno riješio problem s nuklearkom. Riječ je o takozvanom predarbitražnom prijedlogu, koji će biti upućen slovenskoj strani na eventualno prihvaćanje. Iako je teško doznati što će HEP i hrvatska Vlada ponuditi slovenskoj strani, neslužbeno se govori o još jednom pokušaju prodaje nuklearke. Po tim izvorima, za hrvatski dio elektrane u Krškom od Slovenije bi se zatražilo nešto više od 700 milijuna dolara! Kako bi se riješio preostali problem dugovanja, potraživanja i ostalih detalja koji opterećuju susjedske odnose, bila bi stvar dogovora.
Podsjetimo da je HEP zbog neplaćanja ELES-a i NEK-a pred Trgovačkim sudom u Zagrebu još 1999. godine podnio tužbu za naknadu štete. S druge strane, Slovenija se i dalje neovlašteno koristi elektranom u koju je HEP do 1982. godine uložio oko 600 milijuna dolara, što po računima stručnjaka odgovara današnjoj vrijednosti od 1,2 milijarde dolara. Usto, HEP još otplaćuje i investicijske kredite podignute za gradnju nuklearke u Krškom.
Po svim tim posljednjim najavama, čini se da su obje strane ipak odlučile riješiti spor međunarodnom arbitražom. Ona će sigurno biti dugotrajna, skupa i opterećujuća, no svaka strana smatra da je u pravu. U ovakvim slučajevima najčešći rezultat je kompromisno rješenje, kojim je svaka strana pomalo nezadovoljna. Svi su toga svjesni, pa ostaje otvoreno pitanje hoće li Slovenija ipak prihvatiti ponudu HEP-a i hrvatske Vlade u predarbitražnom prijedlogu.
Zdravko Cesar
