Prema pisanju izraelskog Jerusalem Posta, hrvatski i izraelski premijeri Andrej Plenković i Benjamin Netanyahu tijekom njihova susreta na Gospodarskom forumu u švicarskom Davosu sporazumjeli su se oko kupnje izraelskih lovaca F-16. Potvrđeno je to novinarima Jerusalem Posta iz ureda njihova premijera, a rečeno im je kako se radi o sporazumu financijski teškom oko 500 milijuna US dolara.
– Ovaj dogovor je novi primjer odličnih odnosa dviju zemalja – stoji u izjavi ureda izraelskog premijera. I Plenković je u Davosu dao izjavu, no nije potvrdio da je dogovor gotov.
– Proces vrednovanja ponuda borbenih zrakoplova je u tijeku – rekao je, istaknuvši kako je, osim s Netanyahuom, o tom pitanju u četvrtak razgovarao i s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom, a prije nekoliko mjeseci i sa švedskim Stefanom Lofvenom.
Plenković kaže da ćemo “konačnu odluku donijeti kad zaista budemo sa svih aspekata sigurni da donosimo pravi odabir, dugoročno rješenje za HRZ za sljedećih 30 godina”.
Metodsko-pokazna vježba hrvatske vojske:
Svota koju spominje izraelski dnevni list odgovara neslužbenim informacijama da je izraelska ponuda za eskadrilu višenamjenskih lovaca za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “teška” oko 400 milijuna eura. U tu su svotu osim 12 F-16 Baraka uključeni i troškovi obuke pilota i mehaničara, simulator i inicijalna količina naoružanja. I to ne tek rakete “zrak-zrak”, nego i projektili za gađanje ciljeva na zemlji. Sve u skladu s natječajem u kojemu je Hrvatska vrlo jasno navela kako je zainteresirana za “višenamjenski” lovac.
Vijest objavljena u Jerusalem Postu odgovara i neslužbenim vijestima kako je krajem prošle godine Povjerenstvo MORH-a nakon usporedne analize u svojoj Studiji izvodljivosti između četiri ponude (F-16 iz Grčke, SAD-a, Izraela te švedski JAS-39 Gripen) najbolje ocijenio upravo izraelsku ponudu. Sredinom prosinca prošle godine taj nalaz povjerenstva MORH-a dobio je ovacije i jednoglasno je prihvaćen glasovima vlasti i oporbe i na saborskom Odboru za obranu. Tada je, međutim, došlo do zastoja jer je hrvatski premijer Plenković, umjesto brzog i očekivanog sazivanja Vijeća za obranu, koje zajedno sazivaju on i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović – izjavio da “želimo još temeljito s nadležnim ministarstvom provjeriti ponude”. Takva izjava, kao i odstupanje od plana da odluku o izboru zrakoplova državni vrh donese do kraja 2017.) pokrenula je nagađanja da se Vlada koleba oko izbora između rabljenog izraelskog F-16 i novog švedskog JAS 39 C/D Gripena.
Ta nagađanja su se još i rasplamsala kada je MORH ponovno posjetila visoka delegacija iz SAAB-a, a Šveđani pokazali namjeru da smanje cijenu. Govorilo se, naime, da je švedska ponuda teška oko 900 milijuna eura, što je u MORH-u ocijenjeno za nas nedostižnim. Amerikanci su ponudili svoje nove F-16 I Vipere za otprilike 1,7 milijardi dolara, a ponuda Grčke, premda najjeftinija, otpala je jer bi tu eskadrilu valjalo modernizirati.
Provedena prva grupna bojeva gađanja i raketiranja iz Kiowa Warriora:
Prvi izraelski F-16 Barak, pokaže li se pisanje Jerusalem Posta točnim, mogao bi se na nebu Hrvatske pojaviti u ljeto 2020., a cijela eskadrila do 2022. Izrael je Hrvatskoj ponudio model Barak, koji je u uporabi tridesetak godina, ali i dalje s mlađim i modernijim F-16 I Soufa čini kralježnicu zrakoplovstva Izraela. Izrael ima drugu najveću flotu F-16-ica, nakon SAD-a, a posjeduje gotovo 300 tih letjelica. Imali su ih i više, no u 2016. su umirovili popularne “Netzove” (F-16 A/B). Barak je znatno modernizirana verzija Lockheed Martinova F-16 C/D, u kojemu se nalazi posebna izraelska avionika, samoobrambeni sustavi, radari i napredna oružja poput Python 4 i 5 projektila “zrak-zrak”, te projektili “zrak-zemlja” Popeye i Spice. Barak ima znatno povećan domet i može ponijeti oko 7,5 tona raznog naoružanja, što je oko 2,5 tona više od američkog originala” U taj zrakoplov, koji su izraelski inženjeri konstrukcijski ojačali stane i znatno više goriva. Kritičari kupnje rabljenih Baraka jedino sumnjaju da je riječ o “izraubanim” avionima. Neslužbeno, Izraelci, međutim, jamče još 2500 sati leta na tim aparatima. Predviđa se da će hrvatski piloti godišnje imati oko 100 sati naleta.
Kako je objavljeno i da je Netanyahu prihvatio poziv Plenkovića te da će RH posjetiti u lipnju ili srpnju, to bi moglo značiti da bi tada mogao biti potpisan i Ugovor o nabavci eskadrile. Jerusalem Post piše da će se to dogoditi “do kraja godine”.
Hrvatski politićari za polovne avione tako bi trebali kupit polovne aute ?