Srpska paradržava u zapadnoj Slavoniji poražena je još 1991. Ona je prema zamislima velikosrpskih ideologa trebala zauzimati 4000 četvornih kilometara, a mali komadić koji je ostao pod okupacijom do svibnja 1995. prostirao se na svega 500 kilometara – kaže povjesničarka dr. Janja Sekula, koja je provela dugogodišnje istraživanje srpske pobune i paradržave na području zapadne Slavonije.
Prvi oružani sukob
Prvi oružani sukob u Hrvatskoj dogodio se upravo u zapadnoj Slavoniji 1. ožujka 1991. godine, kada je napadnuta policijska postaja u Pakracu. Iste godine dogodile su se i prve velike oslobodilačke operacije Hrvatske vojske – Otkos, Orkan i Papuk, kojima su oslobođene tri četvrtine okupiranog teritorija u zapadnoj Slavoniji. U to su vrijeme, podsjetimo, hrvatske snage na većini drugih ratišta bile u defenzivi. Sekula je proučila uzroke srpske pobune, odnosno razdoblje neposredno uoči i na početku otvorene agresije na taj dio Hrvatske. U istraživanju je koristila dostupnu arhivsku građu, prikupljene dokumente pobunjenika i druge izvore. Prema njezinim riječima, pobuna u zapadnoj Slavoniji koordinirana je s pobunjenim Srbima u Kninu i službenim Beogradom. Radi se o projektu na kojem se radilo jako dugo i koji je zapravo logičan slijed i nastavak jedne politike.
VEZANI ČLANCI:
– Baza cijele priče zapravo je rat za teritorij, širenje granica Srbije i realizacija projekta "svi Srbi u jednoj državi". Sve ostalo je nadogradnja. Međutim, sudbina srpske paradržave u zapadnoj Slavoniji bila je zapečaćena još 1991. Bio je to meki trbuh tzv. Krajine, slabo povezan s ostatkom te tvorevine i pobunjeni Srbi tijekom cijelog razdoblja okupacije bili su svjesni da će oslobađanje krenuti upravo odatle. Oni su to stalno čekali – ističe znanstvenica zaposlena u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata.
Pobuna pokrenuta izvana
Temom početka rata, srpske pobune i agresije Sekula se bavi već dvadesetak godina. Proučavajući dokumente zaplijenjene u akcijama Bljesak i Oluja, naišla je na mnoge zanimljive podatke na temelju kojih je mogla bolje istražiti Domovinski rat. To joj je dalo odličnu nadogradnju na ono što je iščitala iz dokumenata hrvatskih vlasti. Kao rezultat njezina istraživanja nastala je knjiga "Pobuna. Okupacija. Poraz. Zapadna Slavonija 1990. – 1991."
– Pobuna je bila pokrenuta izvana, a lokalno srpsko stanovništvo samo se uključilo. Medijska kampanja koja je pokrenuta još krajem osamdesetih godina, pa i od Srpske pravoslavne crkve, dovela je do mobilizacije lokalnih Srba u taj projekt koji je zapravo daleko širi i ima puno dublje korijene – zaključila je Sekula.
>> VIDEO Tko su borci koji su se digli protiv Vladimira Putina?: Kako bi se pridružili Legiji moraju ispuniti jedan uvjet
Narodnooslobodilačke akcije? O Bože dragi. Gdje je to točno povjesničarka napisala?