Hrvatska je lani izbila u sam vrh od 40-ak europskih zemalja po blagosti kaznene politike (što je pozitivno s obzirom na to da smo visoko rangirani što se sigurnosti tiče), zaključeno je analizom izvješća SPACE za 2022. godinu Vijeća Europe u suradnji sa sveučilištem u Lausannei, uspoređujući ga s izvješćima prethodne četiri godine. Ali unatoč tome osmi smo po gustoći zatvorske populacije od 102,6, jer smo na kraju 2022. imali 3905 pritvorenika i zatvorenika, a kapaciteta za 3805. Napučeniji su samo zatvori u Belgiji (114,6), Cipru (118,5), Francuskoj 115,3, Grčkoj (107,6), Italiji (106,9), Rumunjskoj 123,6 i Turskoj 112,6.
Belgija 7 %, Hrvatska 53 %
Penalni stručnjaci ne smatraju kratkotrajne kazne zatvora svrhovitima, osobito zbog opasnosti od "kriminalne infekcije". U belgijskim zatvorima ima samo 7% osuđenih na kazne do tri godine, a mi imamo 53,3%, dok po koji postotak veći udio ima još samo šest zemalja. U našim je zatvorima od 2512 osuđenika njih 20,6% izdržavalo kazne do godine dana, 32,7% od 1 do 3 godine, 17,9% od 3 do 5 godina, 12,9% od 5 do 10 godina, 9% od 10 do 20 godina te 5,4% 20 godina i više. Od 2018. udio zatvorskih kazni do godine dana kretao se oko 15% (2019. 14%), a trend pada udjela kazni duljih od pet godina traje od 2019. godine (36, a lani 27,3%).
Ukupno je 71,2% osuđenika izdržavalo kazne do pet godina zatvora, a veći udio imaju jedino Češka (76%) te Island (81,9%, s ukupno samo 105 osuđenika). Nizozemska sa 70,8% ipak ima blažu kaznenu politiku od nas s obzirom na to da uz Island ima najveći udio osuđenih do godine zatvora 33,3%, i manji udio duljih kazni. Iako Švicarska ima 57,5% osuđenih do pet godina zatvora, ondje su prvi po blagosti jer imaju daleko najmanje, 14,1% kazni od pet i više godina (RH 27,3%), te samo 5% onih od 10 i više godina (RH 14,4%). Slijede Nizozemska i Češka te Hrvatska. Te tri zemlje i Island jedine imaju manji udio osuđenih na pet i više godina zatvora od nas. Austrija ih ima 22,4%, ali sa znatno manjim udjelom kratkih kazni pa su iza nas po blagosti. Sve te zemlje imaju manju stopu zatvorske populacije u odnosu na nas (96,2) – Island 38,5, Nizozemska 53,8 i Švicarska 71,9, osim Češke koja ima 174,6 zatvorenika na 100.000 stanovnika. U Turskoj od 265.610 osuđenika u zatvorima njih 73,9% izdržava kaznu od pet i više godina zatvora; u Moldavija 72, Albaniji 70,3, u Italiji 58,6 posto, u Portugalu 57,9, Belgiji 56,1 posto... S tim da najveći udio kazni duljih od 20 godina te doživotnih zatvorskih kazni ima Albanija 24,2%, Turska 22, Škotska i Sjeverna Irska 18,8, Malta 13, oko 12% Engleska i Wales, Luksemburg, Irska i Italija, te oko 10% Crna Gora i Grčka. Hrvatska uz Norvešku, Portugal i Španjolsku jedina od četrdesetak zemalja nema doživotni zatvor, iako se i dugotrajni zatvor od 40 te iznimno za stjecaj kaznenih djela 50 godina svodi na to.
Turska ima najviše zatvorenika
Turska ima najveću stopu zatvorske populacije s trendom porasta (121% od 2012., a većina zemalja ima smanjenje) pa su lani ondje došli na 355,2. Slijede je Gruzija (236,6) i Azerbajdžan (216,8). Još 11 zemalja, sve istočnoeuropske, imaju stopu veću od 150/100.000 stanovnika. Hrvatska s 96,2 je s Armenijom (71,6) i Slovenijom (66,4) jedina od 21 zemlje sa stopom ispod 100 koje ne spadaju u krug najrazvijenijih zemalja zapadne i sjeverne Europe.
Zatvaranje normalnih ljudi s ljudožderima je za isti taj zatvor...