NEZAPOSLENO 135 TISUĆA HRVATA

Hrvatska unutar EU prosjeka prema nezaposlenosti, broj mladih bez posla pao

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
1/3
01.02.2021.
u 16:39

Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u prosincu ponovno imala Njemačka

Stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni zadržala se u prosincu 2020. godine na razinama iz prethodnog mjeseca a u Hrvatskoj je ponovo bila izjednačena s prosjekom u EU, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

U prosincu 2020. stopa nezaposlenosti u 27-članoj Uniji mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je 7,5 posto, kao i u mjesecu ranije, pokazuju sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda.

Stabilna je bila i u eurozoni, zadržavši se na 8,3 posto.

U prosincu 2019. iznosila je 6,5 posto u Uniji i 7,4 posto u eurozoni.

Ukupno je u EU u prosincu prošle godine bez posla bilo 16 milijuna građana, od čega njih 13,671 milijun u eurozoni. Njihov je broj uvećan u odnosu na studeni za 67 tisuća u EU i za 55 tisuća u eurozoni.

U usporedbi s prosincem 2019. godine broj nezaposlenih u EU porastao je za 1,951 milijun a u eurozoni za 1,516 milijuna.

Španjolska drži čelo crne liste

Najviše, dvoznamenkaste stope nezaposlenosti ponovno su u prosincu bilježile Španjolska i Litva, od 16,2 odnosno 10,1 posto. 

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u prosincu iznosila 7,5 posto, kao i u studenome, te se zadržala na razini prosjeka u EU. Bez posla je u Hrvatskoj prema Eurostatovim podacima bilo 135 tisuća građana, kao i u mjesecu ranije.

U prosincu 2019. Hrvatska je bilježila 114 tisuća nezaposlenih, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najnižu stopu nezaposlenosti prema raspoloživim podacima Eurostata imala je u prosincu Češka, od 3,1 posto. Slijede Poljska i Nizozemska, s 3,3 odnosno 3,9 posto.

Europski statistički ured ponovno nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku i Mađarsku.

Povećana nezaposlenost mladih 

Stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina na razini EU-a u prosincu je porasla na 17,8 posto, s blago naniže revidiranih 17,5 posto u studenome.

U eurozoni je porasla na 18,5 posto, s blago naviše revidiranih 18,1 posto u studenome.

Bez posla je u EU u prosincu bilo 3,138 milijuna mladih, od čega njih 2,59 milijuna u eurozoni. Njihov je broj u odnosu na studeni porastao za 41 tisuću u EU, te za 36 tisuća u eurozoni.

U odnosu na isti mjesec godine ranije uvećan je za 438 tisuća u EU, te za 353 tisuće u zoni primjene zajedničke europske valute.

Daleko najveću stopu mladih ponovo je bilježila Španjolska, od 40,7 posto. U Italiji iznosila je 29,7 a u Litvi 26,9 posto.

Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u prosincu ponovno imala Njemačka, od 6,1 posto. Jednoznamenkastu stopu bilježila je još samo Nizozemska, od 9,5 posto.

U Hrvatskoj, koja nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih, stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini smanjena je u četvrtom tromjesečju 2020. na 21,6 posto, s 24,8 posto u trećem kvartalu.

Bez posla je u Hrvatskoj u razdoblju od listopada do prosinca 2020. prema Eurostatovom izvješću bila 31 tisuća mladih, šest tisuća manje nego u prethodna tri mjeseca.

U četvrtom kvartalu godinu dana ranije Hrvatska je bilježila 23 tisuće nezaposlenih građana u dobnoj skupini do 25 godina, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Ključne riječi

Komentara 3

Avatar neidemdalje
neidemdalje
23:20 01.02.2021.

zato što ih tisuće pedalira za utajivače poreza i doprinosa kao što su wolt, glovo i pauza...

IK
ivan.katic57
17:20 01.02.2021.

Dok nasi mladi odlaze i zaposljvaju se u EU mi se drzimo prosjeka. A koliko se ljudi zaposlili u Hr ?

Avatar Največi hrva
Največi hrva
17:12 01.02.2021.

Hrvatska je diamant EU saveza po domoljubnim bajkama, balkanskim mitovima i ćajkama, broju majstora pokraj kontejnera i broju majstora u kriminalu i korupciji. Po privrednim, pravnim, civilizacijskim i kulturnim kriterijima se podosta zaostaje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije