Za razliku od velike migrantske krize iz 2015. u slučaju izbjegličkog vala koji je krenuo iz Ukrajine nema rasprava među članicama EU tko će primiti i koliko izbjeglica, ne razgovara se ni o kvotama, niti je itko dosad spomenuo da su ih dužne prvo zbrinuti one članice na čije tlo prvi put uđu u EU jer ukrajinske izbjeglice žele primiti svi. Štoviše, njemačke i austrijske željeznice ponudile su besplatni prijevoz svim Ukrajincima koji s poljsko-ukrajinske granice žele stići do Njemačke i Austrije. Čak i Rumunjska, i sama imigracijska zemlja, odmah nakon izbijanja rata najavila je da je spremna prihvatiti do pola milijuna Ukrajinaca, koji su se inače prije ovog rata najviše iseljavali u susjednu Poljsku.
Poželjni useljenici za EU
Za prihvat Ukrajinaca sprema se i Hrvatska, samo je pitanje koliki broj Ukrajinaca će se zadržati u Hrvatskoj jer ih žele prihvatiti sve razvijene zapadne zemlje pored zemalja u susjedstvu Ukrajine. Vlada je donijela odluku o osnivanju međuresorne suradnje vezano za prihvat izbjeglica, a sve će, kako doznajemo, koordinirati MUP, što je i očekivano jer o tome ne mogu sami odlučivati lokalni i regionalni čelnici, nego se odlučivanje i koordiniranje treba voditi s nacionalne razine.
Iako je iz Ravnateljstva civilne zaštite prije koji dan rečeno da su u izradi planovi prema kojima se u Hrvatskoj može smjestiti i do 17.000 osoba, u Vladi još ne žele kalkulirati brojkama i precizirati koliko maksimalno Ukrajinaca Hrvatska može primiti. Inače, na razini EU ukrajinskim izbjeglicama će biti olakšano zapošljavanje, što je u interesu i EU i Ukrajinaca.
Ivan Lajić, stručnjak za migracije i zaslužni znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti ističe:
– Jasno je da su empatija i suosjećanje s Ukrajincima veliki jer se civilizirani zapadni svijet suočava s ratom u trbuhu Europe. Iako još ovog trena nema ekonomskog razmišljanja, jasno je da sve članice znaju da kod prihvata Ukrajinaca nema kulturoloških barijera, da će se dobro integrirati i da su dobri radnici. To pokazuje i primjer naših Ukrajinaca koji rade u Salima na Dugom Otoku. Ukrajinci su poželjni useljenici za EU. To je zemlja od 44 milijuna ljudi čiji su stanovnici, čim se otvorila željezna zavjesa, imali tradiciju imigracije u EU. Već sad imamo pola milijuna izbjeglica čiji će se broj samo povećavati i opet je Europa pokazala solidarnost i ukidanjem administrativnih zapreka za ulazak. Ukrajince svi u Europi smatraju integriranim izbjeglicama, ali to su još uvijek selektivne migracije jer je riječ o ženama i djeci, a danas, sutra će morati doći do spajanja njihovih obitelji – govori Lajić.
Dodaje da smo mi još uvijek zemlja tranzita za izbjeglice iako imamo radnih mjesta. No, kaže i da će ih zasigurno dio ostati u Hrvatskoj jer s Ukrajincima imamo visok stupanj jezičnog razumijevanja, njima hrvatski jezik nije nepremostivi jaz iako će ih najviše otići u razvijene zemlje.
Treba im omogućiti siguran život
Demograf Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija govori da se, nažalost, dogodilo to što se dogodilo u Ukrajini i da ponovno gledamo ljudske tragedije. Kako je rat najveći destrukcijski demografski faktor uz pandemije i potrese, stanovništvo u takvim situacijama uvijek ide prema uređenijim društvima i to sada rade i Ukrajinci.
– Iskustva s velikim migracijskim valom iz 2015. godine su pokazala da nisu baš svi migranti idealna radna snaga jer se dio njih nikad ne prilagodi načinu života zemlje u koju su došli i ne prihvaća osnovnu zakonitost migriranja koja glasi da se treba prilagoditi novoj sredini. Ovo je u slučaju Ukrajine posebna situacija i nitko neće od članica reagirati kao 2015. jer su Ukrajinci zapravo idealni migranti za razvijeni europski svijet, ali i za nas, tim više što imamo demografsku destrukciju u zemlji. Hrvatska mora reagirati prema tim ljudima i omogućiti im novi i siguran način života, da se svi osjećaju dobrodošlo i da prihvate Hrvatsku kao svoju domovinu što bi trebao biti ozbiljan koncept s razine države – kaže Šterc.
Inače i prije procjene UN-a da se može očekivati oko pet milijuna izbjeglica iz Ukrajine Lajić je već prvi dan rata za Večernji list procijenio da bi ih iz Ukrajine moglo biti nekoliko milijuna, a Šterc je prognozirao da bi ih moglo biti više od pet milijuna.
U Hrvatsku može i 20.000 Ukrajinaca
Na pitanje koliko bi Ukrajinaca mogli primiti, a koji će se i zadržati u zemlji pritom imajući na umu i da će ih najveći broj otići u zapadne zemlje, Šterc odgovara: – U Hrvatsku bi moglo doći i do 20.000 Ukrajinaca. S obzirom na to da je dio Ukrajinaca radio u Hrvatskoj preko ljeta, njima će izazov biti dolazak na obalno područje jer se ne može usporediti ukrajinska klima i naša mediteranska. Obala je privlačna i drugim doseljenicima i očekivano je da će smjer kretanja za najveći dio Ukrajinaca biti prema obali i otocima. No, pitanje i kako će se sve skupa odvijati u Ukrajini i koliko će trajati rat, no sigurno je da će iseljavanje i dalje biti prisutno iz te zemlje. Nije isključeno i da će se dio Ukrajinaca koji ode na zapad vratiti Hrvatsku jer smo im mi po puno osnova bliski i po načinu života i bliskosti jezika – govori Šterc.
Koliko točno izbjeglica se očekuje iz Ukrajine u Hrvatskoj, nitko sa sigurnošću ne može kazati, ali na sastancima koje je jučer u Vladi premijer Plenković održao prvo sa svojim koalicijskim partnerima, a potom i s predstavnicima oporbe, komunicirano je kako se očekuje da bi Ukrajinu zbog rata moglo napustiti od tri do tri i pol milijuna ljudi. Od toga se njih jedan posto, što znači između 30 i 35 tisuća, očekuje u Hrvatskoj. Gdje sve te ljude smjestiti jedna je od tema s kojom će se Vladina koordinacija baviti sljedećih ne tjedana, već mjeseci, a koalicijski partner, predsjednik Reformista Vladimir Čačić stava je da Ukrajince trebamo tretirati kao sugrađane, ne kao izbjeglice.
Čačićevi prijedlozi...
To znači, govorio je i na sastanku u Vladi Čačić, da treba početi već sada razmišljati kako da Ukrajince integriramo u naše društvo i kako izbjeći da ih se smješta isključivo u kampove, prihvatne centre ili hotele već da se ide prema tome da ih se udomljuje u obiteljima, odnosno da se ide prema privatnom smještaju.
U tu svrhu, smatra Čačić, trebala bi Vlada osmisliti i sustav poticaja za sve koji su spremni primiti Ukrajince u svoje objekte, a samim Ukrajincima koji kod nas dođu dati i minimalne prihode te im olakšati svu papirologiju koja im je potrebna da bi se mogli uključiti i na naše tržište rada.
Razvoj situacije u Ukrajini uživo pratite ovdje.
VIDEO Mnogi Ukrajinci i dalje čekaju na kolodvoru u Lavovu kako bi pobjegli iz zemlje
Dobnrodošli. Neće svi biti doktori i injženjeri - ali su dobro došli.