U Hrvatskoj trenutačno radi oko 2300 stranaca, što je jedna od najnižih brojki u posljednjih dvadesetak godina. Rekordne 2008. godine domaće su tvrtke i poslodavci zapošljavali oko 8500 stranaca, ali nakon toga kola su krenula nizbrdo i za domaće i za strane radnike jer je posla sve manje. Ministar rada Mirando Mrsić kaže da će Vlada i iduće godine biti jako oprezna s novim dozvolama za uvozne radnike.
Burza puna kao šipak
Dok god je domaća burza rada puna kao šipak, stranac se kroz stroge propise o zapošljavanju može provući jedino želi li čuvati ovce, ako je baletan, dirigent, puhač stakla ili se bavi nekim od rijetkih zanimanja kakva se ne mogu naći u našim školama.
– Živimo u državi u kojoj je 400 tisuća ljudi bez posla i protiv sam zapošljavanja stranaca. No, ni u tome ne smijemo biti kruti jer postoje specifična znanja i vještine kojih nema na našem tržištu. Znam poduzetnika koji se bavi geološkim bušenjem, a jedino u Bosni imaju školu koja školuje bušače kakvi njemu trebaju – komentira Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori otvoreniji su za razgovor o toj temi pa je njezin predsjednik Nadan Vidošević i nedavno kazao da će Hrvatska vrlo brzo morati otvoriti raspravu o uvozu radne snage. Komora je svojedobno tvrdila da će Hrvatskoj za dva-tri desetljeća trebati pola milijuna stranaca. Ljudima koji su bez posla i ne znaju kad će ga dobiti takva se tvrdnja sada čini kao pusta tlapnja i iluzija, no i ministar rada Mirando Mrsić sklon je širiti optimizam pa i on tvrdi da ćemo do kraja ovog desetljeća doći u situaciju da otvaramo granice za radnike izvan Europske unije. Priču o radu stranaca zakuhao je novi vlasnik splitskog škvera Tomislav Debeljak najavivši da će tražiti zeleno svjetlo za uvoz 4500 radnika u škveru. Čak i da se ne radi o tvrtki koja je u procesu otpuštanja svojih radnika, to je dva i pol puta više nego što je zlatne 2008. godine izdano dozvola svim brodogradilištima u zemlji. Primjerice, u škverovima je 2008. bilo zaposleno 1700 stranaca, a u građevini 3600 stranaca! Većinom su to bili radnici iz susjednih zemalja te Rumunji i Bugari. Ministar Mrsić odgovorio je Tomislavu Debeljaku da će možda razmotriti 10-15 zahtjeva za varioce, sve ostale poslodavci trebaju tražiti kod kuće.
Više fleksibilnosti
S time se slažu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, no Lovrić kaže da je sadašnja procedura za dozvole prilično kruta. Vlada svake godine odlučuje o godišnjoj kvoti dozvola za strance, ali i poimeničnim poslovima na koje ih mogu poslodavci angažirati.
– Trebalo bi više fleksibilnosti jer se ne može unaprijed predvidjeti gdje će se pojaviti potreba – dodaje Lovrić.
Ove je godine država dala zeleno svjetlo za pomoćne stočare i pastire, cjepljare voćaka i vinove loze, kuhare nacionalnih kuhinja, baletne umjetnike, puhače stakla, a ministar Mirando Mrsić kaže da je polovica kvota ostala neiskorištena, što znači da su poslodavci odustali od prijašnjih planova. Kvote se ipak ne donose napamet nego se provode konzultacije među zainteresiranim stranama. Poslodavci su sve do 2008. godine snažno pritiskali na vlast da dopusti veći uvoz stranaca, što je uvijek nailazilo na otpor sindikata.
pa u našoj državi ima dosta radnika a ne da uvozimo radnu snagu sramota ,to netreba dopustiti.