Premijer Zoran Milanović protekli je četvrtak predsjedniku Sabora poslao prijedlog zakonskih izmjena koje će spriječiti izručenje Josipa Perkovića po europskom uhidbenom nalogu. U tom će se slučaju zvati “Lex Perković”
Osobito u Njemačkoj
Izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije predlaže se da idu u hitnu proceduru kroz objedinjena dva čitanja, a u Saboru će izmjene braniti Ministarstvo pravosuđa na čelu s ministrom Orsatom Miljenićem, koji nam je na našu konstataciju kako će te zakonske izmjene, budu li usvojene, onemogućiti izručenje Josipa Perkovića, uzvratio:
– Nismo pisali taj zakon ni za kakav konkretan slučaj, niti je slučaj Perković bio razlog što se ide u izmjene, već smo to učinili zbog Eurojusta i suradnje.
Na upit jesmo li s izmjenama upoznali Njemačku odnosno Europsku uniju, ministar je uzvratio da ne zna za Njemačku, ali Austrija, Francuska, Italija ili Luksemburg imaju slična ograničenja koja se predlažu.
– Nesporno je da “acquis” daje mogućnost takvog ograničenja primjene europskog uhidbenog naloga – kaže ministar Miljenić.
Da nije slučaja Perković, izmjene Zakona koji je donesen u srpnju 2010., a 1. srpnja trebao je stupiti na snagu, vjerojatno bi prošle medijski neprimjetno. Dok Zakon iz 2010. ima ukupno 133 odredbe i priloge, predložene promjene su u 81 odredbi te prilozima. Međutim, ono što će domaćoj pa i međunarodnoj javnosti, a osobito Njemačkoj, biti važno nalazi se u posljednjem članku 81. u kojom se dodaje nova odredba, sa sljedećom rečenicom: “Europski uhidbeni nalog izvršit će se u odnosu na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine.”.
Kako Josipa Perkovića Njemačka tereti u vezi s ubojstvom Stjepana Đurekovića koje se dogodilo 1983. godine, jasno je da se europski uhidbeni nalog u odnosu na njega neće moći izvršiti ukoliko Sabor usvoji predložene izmjene pa i spornu odredbu.
Snaga argumenata
Inače, sporna je odredba koja rješava prijelazno razdoblje za početak primjene postupka po europskom uhidbenom nalogu nužna, jer rješava dvojbu koje pravo treba primijeniti u odnosu na već započete postupke ili izdane naloge. Ali, pitanje je kakvu će snagu imati stručni argumenti s obzirom na tajming predloženih izmjena te međunarodni značaj slučaja Perković. U prijedlogu se navodi da neke zemlje članice primjenu europskog uhidbenog naloga protežu i na kaznena djela počinjena i prije donošenja Okvirne odluke vijeća od 13. lipnja 2002., kojom je uspostavljen taj oblik suradnje. Tako Francuska primjenjuje europski uhidbeni nalog na kaznena djela počinjena nakon 1. studenog 1993., a Austrija, Italija i Luksemburg nakon 7. kolovoza 2002. kada je Okvirna odluka stupila na snagu. Isti datum predlaže se u izmjenama zakona kako bi se “osigurali uvjeti za učinkovitu pravosudnu suradnju koja se očekuje od država članica. Ujedno su uzeti u obzir i praktični razlozi, kao i razlozi ekonomičnosti, jer s obzirom na činjenicu proteka vremena od počinjenja djela izgledno je nastupanje zastare kaznenog progona ili izvršenja kazne za djela počinjena prije određenog datuma.”, obrazlaže se u prijedlogu. Činjenica je da i prema Zakonu iz 2010. sud ne mora izručiti Perkovića Njemačkoj zbog zastare koja je nastupila 1998. godine prema našem Kaznenom zakonu.
>> Karamarko: Ne žele oni uhititi Perkovića zbog Tuđmana i Šuška
Perković i Mustać su samo mali kotačić UDB-e, njih su žrtvovali a što je sa drugima, koji još onmašaju vlast u Hrvatskoj. BRANKO STOJKOVIĆ Bjelovar,