„Zapadni Balkan i EU-perspektive: Šanse i izazovi za Austriju“, naziv je rasprave održane u ponedjeljak navečer u austrijskom Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove, na inicijativu šefa austrijske diplomacije Sebastiana Kurza.
U uvodnoj riječi istaknuto je da je serija rasprava o značajnim europskim regijama otvaranje austrijskog Ministarstva „prema vani“, a to što je prva od njih posvećena upravo Zapadnom Balkanu potvrđuje „značaj ove regije kao jednog od središnjih vanjskopolitičkih prioriteta Austrije“.
U raspravi su sudjelovali Ulrike Lunacek, zastupnica austrijskih Zelenih u Europskom parlamentu i posebna izvjestiteljica EP-a za Kosovo, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, veleposlanik Wolfgang Petritsch i politolog Vedran Džihić iz austrijskog Instituta za međunarodnu politiku, a vodio ju je urednik Vanjske politike dnevnog lista „Die Presse“ Christian Ultsch.
Svi sudionici dali su punu podršku nastavku politike uključivanja svih država jugoistočne Europe Europskoj uniji, napomenuvši kako širenje EU na Zapadni Balkan treba gledati kao „konsolidaciju Europe“ i kao takvu je treba približiti građanima koji u tom procesu moraju prepoznati i svoj interes.
Rasprava je započela pitanjem da li Austrija kao zagovornica daljnjeg širenja EU ima svoju strategiju prema Zapadnom Balkanu. Lunacek je rekla da Austrija uživa veliki ugled i da je vrlo omiljena na Zapadnom Balkanu, te da visoka očekivanja stanovnika koja se tiču gospodarskog i društveno-političkog blagostanja nisu ispunjena u očekivanoj mjeri. Istaknula je značaj kadrovskih resursa i jačanja suradnje s predstavnicima civilnog društva u, i izvan regije, bez koje, kako je naglasila, nema pomirenja.
Kao šansu i izazov integracije Zapadnog Balkana u EU Lunacek vidi u jačanju međusobne suradnje 500 tisuća građana ove regije koji žive u Austriji te otvaranju vrata stranim ulagačima. Raspravu je zaključila konstatacijom da „ europski mirovni projekt ne može biti završen bez priključka Zapadnog Balkana EU“, istaknuvši značaj ispunjena danih obećanja.
Petritsch je rekao kako bi Austrija čiji je prioritet priključak zemalja Zapadnog Balkana EU morala pronaći unutar Unije svoje saveznike koji bi zajednički gurali taj proces. Dodao je kako bi umornima od proširenja trebalo pojasniti njihov interes u svemu tome.
„Pogrešno bi bilo ako bi Europska Komisija u svom novom mandatu izjavila da neće biti širenja slijedećih pet godina, jer i tako niti jedna zemlja s tog područja neće biti spremna za ulazak u EU u tom razdoblju, te bi nepotrebno naglasak toga dovelo do razočarenja“, dodao je. Vezano uz doseljenike s područja Zapadnog Balkana koji žive u Austriji, Petritsch je ustvrdio da bi oni mogli biti „most povezivanja“ s zemljama njihovog podrijetla.
Džihić je otvaranje austrijskog Ministarstva vanjskih poslova „prema vani“ ciklusom strateških razgovora i uspostavom kritičkog dijaloga nazvao „vrlo hrabrom odlukom“. Za priključak Zapadnog Balkana EU rekao je da treba unutar Unije sklopiti „alijanse“ s značajnim zemljama partnerima, ubrojivši i Hrvatsku među njih kao značajnog partnera za zemlje regije, posebno BiH. Izjasnio se je za punu potporu nastavku širenja Eu na zemlje Zapadnog Balkana s davanjem znatno snažnijeg fokusa nego do sada na BiH i Makedoniju. Napomenuo je značaj kreativnosti za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva.
Treba regionu krava muzara, zato nas neće ostaviti na miru.