Iako je nakon sedam godina krize rast BDP-a Hrvatske od 2,8 posto dobra vijest, usporedba s konkurentskim ekonomijama pokazuje teške posljedice neprovođenja strukturnih reformi koje bi dovele i do bolje strukture gospodarstva. Naime, najnovije izvješće Međunarodnoga monetarnog fonda za svjetsku ekonomiju Hrvatskoj predviđa rast BDP-a od 2,8 posto u tekućoj godini, nakon kojeg slijedi usporavanje rasta na 2,6 posto BDP-a u idućoj godini i konačno na tek 2,1 posto u 2023.
Rumunjska nas dostigla
MMF-ova prognoza na tragu je Vladinih očekivanja, točnije u okviru je statističke pogreške, a pokazuje da Hrvatska nema podlogu za jači iskorak u zonu sigurne ekspanzije. Naime, ako znamo da se država refinancira po kamatnim stopama gotovo identične razine kao što je i rast, možemo zaključiti da rastom pokrivamo tek troškove zaduženja, odnosno da stagniramo. Dodatni problem leži u činjenici da se i taj relativno skromni rast bazira na rastu potrošnje, koji se velikim dijelom odnosi i na turističku potrošnju, dok proizvodnja pada već nekoliko mjeseci.
Državni zavod za statistiku objavio je u utorak i da izvoz raste znatno sporije od uvoza (za tri postotna poena) pa se produbljuje vanjskotrgovinski deficit. Uvezli smo u državu robe za 116 milijardi kuna, a izvezli nešto manje od 70 milijardi kuna vrijednih proizvoda. Drugim riječima, većina rasta potrošnje građana i turista išla je u korist proizvođačkog sektora stranih zemalja, uglavnom europskih, dok je Hrvatska na tim transakcijama imala dodanu vrijednost svedenu na trgovačku maržu. Izvoz bi mogao i dodatno usporiti s obzirom na to da MMF za iduće godine najavljuje usporavanje rasta u zemljama u koje najviše izvozimo.
Njemačka će u 2023. godini imati samo 1,2 posto rasta, a Italija koja se i dalje bori sa stagnacijom bit će slabo potentan partner za trgovanje jer joj se predviđa oko jedan posto rasta u iduće dvije godine, a samo 0,7 posto u 2023. godini. Usporavanje ekonomija zemalja u kojima hrvatski izvoz ima najbolju podršku moglo bi jako pogoditi domaću industriju i to valja imati na umu u ekonomskim predviđanjima. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da domaći porezni sustav jako oporezuje rad, a bogatstvo jako slabo.
Takav bi pristup trebalo promijeniti želi li se pomoći gospodarstvu da postane konkurentno poput zemalja koje su prošle sličnu tranziciju s planskog u tržišno gospodarstvo. MMF i dalje Hrvatsku smješta među zemlje u razvoju, dok susjednu Sloveniju, Slovačku i Češku ubraja u skupinu razvijenih zemalja EU.
Srbija i BiH nas sustižu
I dok će Hrvatska postići rast manji od tri posto, Slovenija će zabilježiti 4,5 posto veće ekonomske aktivnosti u tekućoj godini. Kada se uračuna i prošlogodišnji rezultat, Slovenija će u odnosu na Hrvatsku u dvije godine napraviti gotovo četiri posto. Rumunjska je pak gotovo prestigla standard Hrvatske zahvaljujući činjenici da svaku godinu bilježi brži rast od nas. Ta je država imala svega jednu godinu recesije, a od 2000. naovamo godinu po godinu nabildala je dvadesetak posto rasta BDP-a više nego Hrvatska.
Standard Srbije i Bosne i Hercegovine daleko je niži od domaćeg standarda, ali zanimljivo je da se čak i tim ekonomijama predviđa znatno brži rast nego Hrvatskoj. Srbija će imati stabilan rast BDP-a oko četiri posto idućih pet godina, dok će BiH prosječno rasti 3,5 posto. Upozorenja su tu prikazana kroz više indikatora u statističkim tablicama, a na nama je da ih shvatimo ozbiljno.
Dok drugi napreduju, mijenjaju sustav i prilagođavaju se svijetu u kojem će novac postati skuplji, profitne marže niže, a proizvodi pod pritiskom pada cijena, Hrvatska, točnije njezini političari, ignoriraju indikatore i odbijaju se suočiti s promjenama bez kojih ćemo i dalje zaostajati.
>> Pogledajte što je Silvano Hrelja rekao o mirovinskoj reformi
a i kako će bolje kada su penzioneri i 50% zaposlenih na grbači onih drugih 50% koji žive od svog rada