Bilo bi najtransparentnije da svakom građaninu koji ima posla s talijanskim bankama stigne uplatnica za talijanski proračun! Talijani su natjerali banke da sufinanciraju društvo da se ne raskoli na ekstremno bogate i ekstremno siromašne, a da one za to vrijeme ne gomilaju ekstraprofite. Fokusirali su se upravo na profit koji dolazi iz kamatne marže, a ne na ukupni profit – prokomentirao je makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević iznenadnu odluku talijanske vlade da odreže bankama čak 40 posto jednokratnog "ekstraporeza" na profite od kamatnih marži u 2023. godini. Administracija premijerke Giorgie Meloni najavila je da više od dvije milijarde eura poreza kani utrošiti za smanjenja poreza i potporu za hipoteke za prve vlasnike. Upućeni smatraju da iza odluke stoji potpredsjednik vlade Matteo Salvini, koji je izjavio da su enormne dobiti banaka u prvom polugodištu rezultat povećanja kamata Europske središnje banke. Uslijedio je pad dionica UniCredita za 6,7 posto te Intese Sanpaolo za 8,6 posto. Budući da dividende Zabe i PBZ-a koje drže pola hrvatskog tržišta idu talijanskim vlasnicima, legitimno je pitanje hoće li hrvatski građani, koji su najizloženiji disproporciji kamatnih marži u EU, pomagati talijanskim dužnicima.
– Hrvatski građani i poduzeća sufinanciraju talijanski proračun, ovisno o tome je li kamata na aktivnoj ili pasivnoj strani. A naš regulator i ne prepoznaje anomaliju. Ključno je Ministarstvo financija. Stvari se mogu riješiti ako ima volje, pozivom čelnicima banaka na prijateljski razgovor, objasniti im da dobit iznad nekog iznosa ne mogu iznijeti iz Hrvatske i da smanje kamatne stope, promijene marže te dati 24 sata da o tome razmisle. Inače ide naputak da se svi depoziti državnih poduzeća i institucija prebace u druge banke – državne, recimo. HNB može napraviti podloge za takav razgovor – otvoren je Lovrinčević, koji smatra da Ministarstvo može reagirati i kroz porezni sustav jer oko poreza nema ograničenja unutar zemalja EU.
VEZANI ČLANCI:
– Sad ćemo vidjeti koji će nacionalni regulator zaštititi potrošače, a koji neće. Meloni je svoje zaštitila. U Hrvatskoj je 120 mlrd. eura viška likvidnosti – za potrebe države ima novca više nego dovoljno i da se svi Talijani povuku iz Hrvatske, pregovaračka moć banaka je nikakva. Javna prozivka bankama da se pljačka hrvatski narod nosi i reputacijski rizik. Ovo je idealna prilika državi da reagira ako ima interesa, volje i ako nije korumpirana – poručuje Lovrinčević.
Da regulator nije osvijestio problem, svjedoči i odgovor HNB-a, koji poručuje kako ne očekuje da bi ovaj porez mogao utjecati na stabilnost banaka u talijanskom vlasništvu.
– Te su banke u RH i dalje visokokapitalizirane i posluju prema održivom poslovnom modelu. HNB će nastaviti pratiti daljnje aktivnosti koje odluka talijanske vlade stavlja pred matične institucije u Italiji – kažu u HNB-u, čija je osnovna zadaća, prije stabilnosti financijskih institucija, stabilnost cijena. A onda i – zaštita potrošača.
Ministarstvo financija ipak otkriva da razmišlja o intervencijama na području porezne politike nakon odluka ECB-a na području monetarne politike, ponajprije povećanja tzv. deposit facility rate, stope po kojoj banke ukamaćuju višak likvidnosti od središnjih banaka. Kao negativne posljedice navode smanjenu dobit koju središnje banke uplaćuju u proračune i povećanje aktivne kamatne stope za potrošače.
– Razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike, kako bi negativne posljedice imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana – poručuju iz Ministarstva. Čekamo ih, na potezu su.
kroz te banksterske maginacije i bezakonje uz jedinu regulativu da je trziste novaca i ekonomija slobodna znanost i sustav bez ikakvih odrednica koje cuvaju boljitak drustva nema nam pomoci niti na globalnoj razini. oduvijek mi je bilo cudno da banke xak i određuji svoje mini zakone u svom tom "privatno poduzetnickom" zanosu, a kad u drugim bransama poduzeca propadaju onda ne naplacuju ta poduzeca svojim klijentima unaprijed rizike propasti i stecaja , nego jednostavno propadnu i objave stecaj ili moraju zatvoriti vrata. jedino u banksterskoj franšizi su takva "privatna poduzeca" obranjena od propasti, vlade im pomazu regulativama, a oni nama obicnompuku jos unaprijed uz zakone špekulativno obracunavajju svoje rizike od moguceg, pazi sad ovo pada poslovanja ili propasti. a sto se tice lokalne situacije sa talijanskim vankama kljucna vam je recenica; ako politicari nisu korumpirani. ili ona , ako nisu vec duboko uvaljani u dobre kredite. to vam je isto kao i kad doktor predstavlja lijek tvrtke , a ne lijek mogucek izlijecenja pacijenta