U vrijeme kad hrvatska brodograđevna industrija prolazi kroz teške trenutke stiže nam dobra vijest iz Švicarske. Naime, na natjecanju HydrocontestX 2019 održanom početkom mjeseca u Yverdonu riječki su studenti svojim električnim plovilom osvojili prvo mjesto u dvije kategorije u jakoj konkurenciji od 12 europskih sveučilišta - u transportu teškog tereta i energetskoj učinkovitosti u istoimenoj kategoriji.
Radi se o nekadašnjem projektu u izvedbi studenata Tehničkog fakulteta u Rijeci - Adria Hydrofoil Team, koji sad u izmijenjenoj izvedbi provode studenti u sklopu projekta HydroConX pod Udrugom primijenjenih tehničkih znanosti.
- U teškim danima za hrvatsku brodograđevnu industriju, imamo i pozitivni primjer da trudom i znanjem mladih u Hrvatskoj možemo puno postići - poručuje mentor i voditelj projekta, 31-godišnji inženjer brodogradnje i prvostupnik ekonomije Ljubomir Pozder iz Rijeke.
Ekipa je plovilom Torpedo MK2 nagrađena za najbolju energetsku učinkovitost u odnosu na potrošnju, brzinu i doplov (bez emisije CO2), što, kako ističe Pozder predstavlja veliki iskorak u rješavanju problema transporta današnjice. Ekipa je osvojila i dva peta mjesta, za optimizaciju potrošnje i doplova u trajanju od 1 sata te za prijevoz lakog tereta.
Plovilo je pogonjeno elektro motorom snage 1,2 kW i baterijskim paketom od 13,5 Ah/37 V (ćelije Li-on Panasonic 18650 - paket 10S5P) koji je ekipa sama projektirala i izradila točkastim zavarivanjem. Upravljanje i manevrabilnost plovila se postiže radio vezom, a nadgled smjera plovidbe postiže se uz pomoć FPV kamere. Plovilo je izrađeno u sandwich konstrukciji jezgre od EPS-a, karbonskih i staklenih vlakana, epoksidne smole uz izrazito malu masu opremljenog plovila od 25 kg za plovilo dužine 3,68 metara, širine 0,5 metara i 0,6 metara visine.
- Torpedo je prva generacija plovila koja je nastala u Vili Whitehead (izumitelj Torpeda) i skladišnim prostorima u sklopu Riječke razvojne agencije Porin gdje je i predstavljen prvi model. Za vrijeme prve generacije projekt je bio u sklopu Tehničkog fakulteta u Rijeci, dok je projekt Torpedo MK2 nastavak unaprijeđene verzije plovila u samostalnoj izvedbi Udruge primijenjenih tehničkih znanosti, koji je ujedno naš prvi ostvareni projekt. Prva generacija Torpeda postigla je najbolji rezultat, odnosno 3. mjesto u francuskom St. Tropezu 2018. godine, također na natjecanju Hydrocontest - kaže Pozder.
Dio pobjedničkog tima bili su studenti Ivan Jokić, Noel Stanišić, Filip Karadžić, Juraj Tomašić, Nino Jukić i Ljubomir Pozder kao mentor/voditelj projekta. Na projektu su radili i Filip Hadrović Pavišić, Mislav Selec, Ivan Marinić, Alan Obrstar, Anamarija Antonić - HEP, Boris Tomić - AITAC, Stipe Plenča - NCP Grupa, Serđo Miletić - Miletic Design i Damir Edward Katkhuda - Brodogradilište Viktor Lenac i Tomislav Babić – Dočasnik HV-a.
- Svi ovi rezultati ne bi bili mogući i bez sponzora i podupiratelja, posebno Sveučilišta u Rijeci, SZSUR-a, AITAC-a i mnogih drugih. Nakon više godina traženja prostora za rad želimo se zahvaliti i veslačkom klubu Jadran koji nam je ustupio adekvatan prostor za rad. Također, hvala beogradskom timu - Confluence Beograd s Mašinskog fakulteta koji nam je posudio nužnu opremu za sudjelovanje na natjecanju - rekao je Pozder.
Plovilo je nastalo u podrumu zgrade u Ulici Ante Kovačića 17 u Rijeci, gdje je i središte udruge.
- Nakon problema s gradnjom u prostorijama i problema sa susjedima odlučili smo kontaktirati Veslački klub Jadran Rijeka koji nam je bio jedina opcija te su nam ubrzo izašli u susret i dopustili nam korištenje prostor za testiranje i dorade. Cijeli projekt je napravljen bez podrške Tehničkog fakulteta u Rijeci koja je izostala - kaže Pozder.
Ekipa se sada priprema za izgradnju prvog elektromotornog solarnog plovila za natjecanje Monaco Solar & Energy Boat Challenge 2020., koje nastoji objediniti sve izvore “čiste” energije. Cilj je promovirati i optimizirati propulzijske sustave budućih brodova, a natjecanje organiziraju princ Albert 2. od Monaka, Hydros fundacija i International Powerboating fundacija.
HydroContest je prvo međunarodno natjecanje i inkubator ideja posvećen energetskoj učinkovitosti u morskom transportu. Naime, kako kaže Pozder, jedno pokretanje motora tankera zagađuje okoliš kao da smo pokrenuli 15.000 automobila istovremeno, a na globalnoj razini morski prijevoz godišnje ispušta 120 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu, što predstavlja vrlo velik problem za naš planet. Je li sadašnji brodski prijevoz robe održiv s ekološkog stajališta?
- Definitivno, brodski prijevoz ekonomski je održiv jer se oko 90 posto svjetske trgovinske razmjene dobara odvija morskim putevima, a prostora za napredak definitivno ima jer sve je više brodova s hibridnim pogonima, dizel-električnom propulzijom i električnom propulzijom, pa kada se riješi problem skladištenja velike količine energije to bi trebalo smanjiti troškove eksploatacije i održavanja, to jest učinkovitost transporta će se automatski povećati. Mislim da će u budućnosti brodovi i dalje imati važnu ulogu u svjetskom prijevozu zbog dobrog omjera potrošnje i nosivosti, a tehnološki se puno radi i razvija na projektima električnih autonomnih brodova bez posade koji će dodatno povećati transportnu učinkovitost - kaže Pozder.
Pozdera samo pitali kakva je mogućnost zapošljavanja u Hrvatskoj studenata koji su sudjelovali u ovom projektu i hoće li oni tražiti posao ovdje ili u inozemstvu.
- Do sada smo imali pozitivna iskustva iz struke, prepoznaje se rad i zalaganje na projektu. Sponzori nakon završetka studija zapošljavaju studente koji su radili na projektu. Većina inženjera nakon završetka fakulteta traži posao u Rijeci, naša regija je fenomen, to jest poznata je u Europi jer ima oko 90 tvrtki koje se bave “projektiranjem” i izradom tehničke dokumentacije za inozemna brodogradilišta gdje se većina strojara i brodograditelja zapošljava uz manji broj elektrotehničara, a kolege s računalstva se zapošljavaju većinom u IT sektoru. Za odlazak u inozemstvo potrebno je iskustvo od barem 1- 2 godine rada, ali većina tih firmi nudi povremene odlaske za potrebe projekata u inozemstvo. Najviše se uglavnom surađuje s Norveškom, Finskom, Njemačkom i Nizozemskom, pa čak i SAD-om - kaže Pozder, koji smatra da hrvatska brodograđevna industrija i dalje ima šanse.
- Nažalost, problem je bio dugoročno lošem upravljanju i uplitanju politike u vodstva brodogradilišta. Europska unija potiče brodogradnju sistemski, ali ni približno onoliko koliko je novaca uloženo sve godine za „spas“ ili po nekima nastavak agonije za naša brodogradilišta. Mislim da je trebalo odavno privatizirati brodogradilišta, gdje bi rukovodstva bolje upravljala i vodila škverove, jer ispada da strani privatni kapital i naši ljudi (oko 1000 inženjera) uspješno drže znanjem i iskustvom brodogradilišta po Europi dok naši škverovi ne mogu opstati. Također s druge strane potrebno je povezati tržište i obrazovne institucija, približiti ih realnom sektoru jer rade po zastarjelim principima i šprancama. Fakulteti se trebaju otvoriti tržištu, potrebno je povećati broj praksi tijekom školovanja i studija, raditi na poticanju industrijskih i zanatskih zanimanja koja pomalo izumiru i dovedena su na stup srama. Sada trenutno više nemamo ni kadar koji je sposoban podignuti brodogradilišta iz ponora. Mislim da ovakav princip brodograđevne industrije apsolutno nije prihvatljiv i održiv, te bi brodogradilišta trebala smanjiti opsege poslovanja i pronaći tržišnu nišu u proizvodnji manjih brodova za specijalne namjene, jahti, putničkih i radnih brodova gdje ima prostora napredak i razvoj. Također je zanimljiva činjenica je da Hrvatska drži 40 posto (oko 5000 jahti i brodica) svjetskog čartera za jahte, jedrilice i ostale brodice za sport i razonodu, a proizvodnja nam je zanemariva u odnosu na te brojke - kaže Pozder.
'Naša regija je fenomen'?? Koja je to?