U konkurenciji 141 države

Hrvatski turizam 33. na svijetu

Dubovnik
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
07.05.2015.
u 00:15

Među vodećima smo u infrastrukturi, pristupu pitkoj vodi i liječnicima

Hrvatski se turizam u konkurenciji 141 zemlje popeo na 33. poziciju, dva mjesta više nego prije dvije godine kad je Svjetski gospodarski forum radio prethodno izvješće o konkurentnosti putovanja i turizma. Najkonkurentnije su Španjolska, Francuska, Njemačka, SAD, V. Britanija, Švicarska, Austrija, Italija, Japan i Kanada. Među okolnim zemljama Hrvatska je najbolje rangirana; Slovenija je 39., Mađarska 41., Crna Gora 67., Srbija 95.

Istraživači su analizirali turističku infrastrukturu, prirodna i kulturna bogatstva, podržavajuće okruženje i politike, te uvjete za putovanja i turizam kroz 14 kategorija, a Hrvatska se najboljom pokazala u turističkoj infrastrukturi. Brojem hotelskih kreveta u odnosu na broj stanovnika, prisutnošću rent-a-car kompanija, razvijenom mrežom bankomata i široko prihvaćenim kreditnim karticama naša je zemlja zauzela čak šesto mjesto. Po pristupu pitkoj vodi, sanitarnim čvorovima, liječnicima i bolnicama Hrvatska je rangirana na 18. poziciji.

No, što se uvjeta za turistički biznis tiče, Hrvatska je dobila nimalo laskave ocjene. Po poslovnom okruženju je 125., a po prioritetnosti sektora turizma i putovanja je 74.

Tome su kumovale niske ocjene i 139. mjesto za utjecaj poreza na poticaje za rad te utjecaj poreza na poticaje za ulaganje. Niskim 137. pozicijom ocijenjen je i utjecaj propisa na izravna strana ulaganja.

– Hrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora našeg gospodarstva, što ovo istraživanje i potvrđuje – naglašava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

>>HTZ: U prva četiri mjeseca ostvaren porast u dolascima od 8 posto

>>Idem u Iran jer je tamo 27 milijuna putnika

Komentara 6

TV
tv5378
03:54 07.05.2015.

Ako smo 33 na svetu i u gofnima,sto je sa onima iza nas?

DU
Deleted user
08:47 07.05.2015.

Kao neko ko je radio u turizmu YU pre 30 i vise godina, samo mogu reci da su ovi rezultati razocaravajuci. Infrastruktura (osim puteva, ATM i sl.) turisticke Hrvatske je uglavnom sagradjena u Jugoslaviji. Danas sam ponovo u Hrvatskoj i i vidim da se najvaznija stvar nije pomakla sa mesta, a to je vanpansionska potrosnja ino turista. Cesto cete cuti (kao i u doba Juge),komntare turista - lepo more, obala divna ...i sl... ali nemamo gde novac da potrosimo. Rostilj, preskupi hoteli, ponuda lose a skupe inostrane robe po "buticima"... to nije turizam, nije zabava za turiste. Znam da je to danas jako nepopularno reci u Hrvatskoj, ali ja cu reci pa sta bude - na primeru Beograda se moze mnogo toga nauciti. Nema more, ali ima splavove, nocni zivoit, desetine orvorenih klubova, restorana... gomila carter letova vikendom iz cele Evrope ivrlo cesto na spisku "10 gradova koje ove godine morate videti" koje izdaju svetske turisticke kuce... Uostalom, Beograd je odavno zaboravio na 90-e. Otidnite tamo, provedite se, uzivajte i naucite nesto

IV
ivanjoksimovic
09:24 07.05.2015.

Dobra pozicija, mada s obzirom na more i nije tako visoka. Ne bih se slozio bas sa Yuga1991 s obzirom da Beograd skuplja profit zahvaljujuci nocnom zivotu a ne koristi potencijal svoje okoline (Vinca je dobar primer). Po meni Hrvatska treba da se ugleda na Spaniju koja je najjaca turisticka sila na svetu. U Barceloni na primer ljudi provedu vise vremena u buticima nego na plazi. Postoji nesto sto se zove multiplikativni efekat na privredu. To znaci da novac jednog turiste prolazi kroz ruke svih Spanaca. Podjednako dobro je iskoriscen prirodni potencijal, kulturno istorijsko blago, gastronomska ponuda, nocni zivot, shoping. Ako uzmemo za primer prosecnog turistu u Loret de Mar, taj se i udobno smestio, okupao, posetio i Barcelonu i njene znamenitosti, otisao u Gironu, otisao u okolna sela na flamenko vece, proveo u akva parku i slicno. Sa druge strane, prosecan turista u Hrvatskoj se samo okupao. Od toga zaradu ima samo hotelijer i auto ceste. Novac koji se potrosi na druge stvari je prilicno zanemarljiv.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije