I kad više ne bude na mjestu ministra unutarnjih poslova, o Šimi Lučinu ocjene će biti podijeljene. Jedni će tvrditi da je trebao odmah, dolazeći na čelo MUP-a, revolucionarno posmjenjivati sav zatečeni upravljački kadar. Drugi će reći da je dobro što je promjene uvodio postupno, pazeći da ne destabilizira ukupan policijski sustav. Točan bi odgovor valjda dala samo masovna anketa među građanima o tome osjećaju li se sigurnije danas nego prije dvije godine, vjeruju li hrvatskoj policiji više nego ranije. MUP je prošli tjedan pozvao građane da prijave slučajeve korupcije. Već idući dan bili su zagušeni MUP-ovi telefoni, fax-linije i kanali elektronske pošte. Je li povjerenje u hrvatsku policiju naraslo? Hoće li se s tom akcijom u stvarnosti dogoditi atmosfera iz filma "Balkanski špijun"? O tome u ovom razgovoru, u kojemu je odgovorio i na mnoga druga pitanja, ministar Lučin kaže:
- Korupciju se nažalost ne može iskorijeniti, ali hoćemo da je bude što manje, posebno u tijelima državne uprave. Organizirani kriminal oslanja se na korupciju ljudi iz državne vlasti. Ljudi nisu voljni prijavljivati da su nekoga podmitili, jer po našim zakonima i onaj tko daje mito snosi sankcije. Nama je u interesu prikupiti što više informacija o osobama podložnim korupciji, ne samo o policajcima koji će za 50 kuna odustati od prijave prekršaja u prometu, nego i o drugim slučajevima koji nam mogu pomoći u procesuiranju korupcije. Veliki odaziv građana odmah nakon što smo otvorili telefonske linije za prijave, upućuje na to da ćemo od akcije imati koristi.
U svakodnevnom životu Hrvatske još se ne osjećaju posljedice terorističkih napada na SAD. Kakvo je stanje izvan pogleda javnosti? U Hrvatskoj trenutno boravi nekoliko policijskih delegacija iz europskih zemalja. Što je to što ih u ovom trenutku zanima u vezi s Hrvatskom?
- Ne bih se složio s time da se napadi na New York i Washington ne osjećaju u Hrvatskoj. Val posljedica proteže se i na ovo područje. Putujete li avionom, zapazit ćete da put duže traje zbog pooštrenih kontrola putnika i prtljage. Detaljnije se kontrolira prelazak granica. Dosta je još detalja koji nisu izloženi javnosti, a o kojima ne mogu puno govoriti.
Činjenica je da smo pojačali suradnju s nizom država, a posebno sa SAD-om. Posjete stranih policijskih delegacija nisu neposredno vezane za događaje u Americi, ali je njihov program i dnevni red prilagođen ovoj novoj situaciji. U svim razgovorima dominantna je tema terorizam. Suradnja s policijama drugih zemalja u borbi protiv terorizma ponajviše se odnosi na razmjenu podataka i informacija, na primjer o kretanju osoba koje simpatiziraju terorističke pokrete ili s njima čak surađuju. Izmjenjujemo podatke o mogućoj trgovini oružjem i eksplozivima. U zadnjih godinu i pol u Hrvatskoj je razbijeno nekoliko organiziranih lanaca za preprodaju oružja. Za terorizam su posebno zanimljive ilegalne migracije. Pojačali smo kontrolu ne samo graničnih prijelaza nego i granične crte.
Pojačana je kontrola na granici s BiH. Je li to pogoršalo odnose između dviju država?
- Ne, jer hrvatska policija ne radi ništa neobično, nego djeluje na svojem teritoriju. Ne vjerujem da će to izazvati pogoršanje odnosa, jer bih o tome već imao informacije od kolega iz Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da, otkad smo pojačali kontrolu granica, bilježimo 20 posto manji broj ilegalnih prelazaka.
Kako tumačite to što su vlasti BiH baš sada odlučile izručiti Hrvatskoj Hasana al Sharifa, osumnjičenog za eksploziju u Rijeci još 1995. godine? Je li ta odluka već blizu ostvarenja?
- Ministar Federacije BiH je izrazio dobru volju za izručenje. Jasno da je to neposredno povezano s događajima u SAD. No, mi još uvijek čekamo potvrdu federalnog MUP-a je li osoba u zeničkom zatvoru doista al Sharif.
Domaći mediji prenose informacije iz US News and World Reporta, prema kojima je i Hrvatska među 88 zemalja s bazama bin Ladenove terorističke mreže? Je li to točno?
- To mogu demantirati. U Hrvatskoj nema nikakvih baza a niti mreža terorističkih organizacija, ni bin Ladenovih ni nekog drugog. Vjerojatno ima pojedinaca kojima nije stran fundamentalizam i koji simpatiziraju određene pokrete i organizacije, ali ne može se govoriti ni o kakvoj mreži. Kalkulacije koje spominjete vjerojatno su povezane s jednom fazom rata u BiH, odnosno uz to da je Hrvatska za neke bila u to vrijeme tranzitno područje.
No, ovdje želim reći da je neprihvatljivo da ocjene u javnosti na tu temu tumače i komentiraju bivši obavještajci. Oni ne mogu sami sebe razriješiti obveze čuvanja državnih tajni i njihovo je ponašanje neprofesionalno i nezakonito, sve ako i čitaju US News and World Report.
Zašto još nisu razotkriveni počinitelji terorističkih akcija "domaće radinosti", na primjer, ispred Gradske skupštine, na Mirogoju, u Kumrovcu...
- Javnost s pravom očekuje da se razotkriju krivci za teorističke akcije po Hrvatskoj. Policija nije digla ruke od tih slučajeva. No postupak prikupljanja informacija koje bi na sudu bile relevantne kao dokazi jako je otežan i usporen, jer se radi o posebnom obliku terorizma. Kad netko postavlja eksploziv, on to može učiniti deset dana ranije, a aktivirati ga poslije. Netko je rekao za eksploziju u Kumrovcu da postoje svi materijalni dokazi. Ali, materijalni dokazi nisu dovoljni, potrebni su primjerice i svjedoci. MUP je međutim razriješio niz sličnih slučajeva miniranja spomenika NOB-a, miniranja kuća, što su također teroristički akti, pa ni počinitelje koje spominjete nećemo "pustiti na miru". MUP će to odraditi kako treba. Vjerujem da će i pravosuđe, odnosno državno odvjetništvo također dati svoj doprinos, jer u nekim je slučajevima bilo i privođenja, i podastiranja dokaza, a prijave su jednostavno odbačene.
Razumljivo je da se ne može brzo utvrditi tko je ubacio eksploziv u neki kontejner. Ali imamo i druge situacije. Ljudi koji se predstavljaju kao zaštitnici Gotovine svako malo kao da vas izazivaju porukama o njegovom kretanju. Te, sad je na odmoru, pa u Zadru, pa u Zagrebu...
- Ti ljudi nemaju pojma gdje je Gotovina. Cilj njihovih poruka je stvarati atmosferu u javnosti da znaju gdje je Gotovina, ali mislim da to nije istina. Ne shvaćam to kao izazivanje, nego kao jednu vrstu egzibicionizma ili možda zadatka koji moraju izvršiti. Da bi stvorili neku vrstu dimne zavjese.
Tko je u toj konstrukciji nalogodavac?
- Ne bih se u to upuštao.
Spomenuli ste procesuiranje slučajeva o kojima je MUP pripremio dokaze. Čuje se da vam državno odvjetništvo često diže tlak. Policija je ljuta zbog toga što se odbacuju njezine prijave, a odgovor je druge strane da ne pripremate dovoljno dokaza. Kako bi se taj ping-pong mogao konstruktivno riješiti? Da li uz pomoć nove ministrice pravosuđa?
- U policiji su iskusni profesionalci i njih odbacivanje prijava previše ne nervira. Oni toliko puno rade da je shvatljivo ako pri tom i pogriješe. Prave profesionalce manje smeta odbacivanje prijave, a više ih smeta kad prijave stoje u ladici. To je zapravo puno veći problem. U Državnom odvjetništvu su počele neke kadrovske promjene. Zamjećuje se bolja suradnja s MUP-om. Suradnja će biti još bolja ako se kaznena djela budu brže obrađivala i procesuirala. Novoj ministrici pravosuđa treba dati nešto vremena. Vjerujem da će ona kvalitetno obavljati svoj posao.
Jesu li za borbu protiv terorizma u Hrvatskoj potrebne neke zakonske izmjene?
- U Hrvatskoj bi možda trebalo razmisliti o donošenju antiterorističkog zakona, koji neke zemlje već imaju. Realan je problem i to što se u različitim državama različito definira terorizam, a kako je on globalna pojava, nužno je i globalno rješenje. Ono što neki smatraju terorizmom, drugi kvalificiraju drugačije. Tek je nakon terorističkih napada na SAD Europska unija pokrenula inicijativu da sve članice EU usklade zakonodavstvo koje regulira terorizam, dakle, da usvoje zajedničku definiciju terorizma, da imaju istu kaznenu politiku prema terorizmu. Prilika je to i za Hrvatsku da regulira borbu protiv terorizma prema standardima koji će vrijediti u Europskoj uniji.
Da se u Hrvatskoj ponekad različito tretiraju ta kaznena djela pokazuje i to da na primjer eksplozije u Jošanima i Rakovici imaju kvalifikaciju opasnih radnji, a ona na Mirogoju smatra se terorizmom.
Zanimljivo je i da za razliku od Mirogoja, o spomenicima u Jošanima i Rakovici, iako su 1. i 0-te kategorije, kada su dignuti u zrak u jesen 1995. nije napisano ni jedno slovo u medijima.
Vlada Vam je udijelila novi zadatak: istražiti zločine iz Drugog svjetskog rata. Što kažete na to?
- Treba poći od činjenice da ratni zločin ne zastarijeva. To je bit Vladine odluke i uopće razgovora o tome. No nisam siguran da će biti spektakularnih i velikih rezultata. Od tih je zločina prošlo jako puno vremena. Želio bih otkloniti kalkulacije da je procesuiranje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata nekakav balans eventualnim zločinima iz Domovinskog rata. No, prisjetimo se da je HDZ kroz posebnu komisiju desetak godina intenzivno radio na istraživanjima zločina iz Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega, a rezultati su, unatoč tom dugotrajnom radu, izostali.
Razgovarala Deana Knežević
