Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastruktura i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje danas su potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za osiguranje i modernizaciju željezničko-cestovnih i pješačkog prijelaza.
U Ministarstvu navode da je riječ je o projektu kojim će se čak 94 željezničko-cestovna i jedan pješački prijelaz diljem Hrvatske osigurati i modernizirati kako bi se povećala sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima te posljedično utjecati na smanjenje broja potencijalnih prometnih nesreća. Željezničko-cestovni prijelazi koji su dio ovog projekta prepoznati su kao mjesta sa visokom razinom mješovitog prometa, a najveći dio, uz ostale županije nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Varaždinskoj županiji.
Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 208,7 milijuna kuna, dok će se iz EU fondova financirati 85 posto prihvatljivih troškova projekta, odnosno 142,6 milijuna kuna, a ostatak će se osigurati iz državnog proračuna.
Aktivnosti na projektu, objašnjavaju u Ministarstvu, podrazumijevaju radove i opremanje svih prijelaza automatskim elektroničkim signalno – sigurnosnim uređajima koji za sigurno odvijanje prometa koriste svjetlosne signale u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok će se na 79 željezničko-cestovnih prijelaza, uz navedene uređaje, ugraditi polubranici. U okviru projekta provest će se osiguranje i opremanje prethodno projektiranih željezničko-cestovnih i pješačkog prijelaza na prugama za međunarodni, regionalni i lokalni promet. U Ministarstvu napominju da je ovo dosad 68. projekt u prometnom sektoru koji je ugovoren kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija čime je ukupna vrijednost svih projekata ugovorenih kroz ovaj program dosegla iznos od 18 milijardi kuna od čega veći dio, odnosno 12 milijardi kuna, dolazi iz EU fondova.
Do rata 100 km brzi vlak za 65 minuta, danas za 1 h i 45 min. I ta pruga se obnavlja za brzinu 120 km/h, a prije je bila 180 kn/h. Direktore HŽ-a konačno netko treba pitati o njihovoj temeljnojj djelatnosti, a to je prijevoz putnika i robe. U svakoj normalnoj firmi bi direktori odgovarali za pad konkurentnosti i prometa, samo ih kod nas to nitko ne pita, niti se o tome raspravlja. Kod nas se direktori u HŽ-u bave potrošnjom državnih subvencija i izmišljanjem poslova na kojima mogu uzeti što veću proviziju.