Boris Drilo kroz cijelu je karijeru fokusiran na razvoj poslovanja u novim telekomunikacijskim i tehnološkim područjima, što je iznimno važno za razvoj digitalnog društva i jačanje pozicije HT Grupe kao tehnološkog lidera na hrvatskom tržištu. U Hrvatskom Telekomu na poziciji je člana uprave i glavnog direktora za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO) već više od šest godina... U intervjuu za Poslovni dnevnik govori o investicijama, istraživanjima kvalitete mreža u RH, 5G-u, optici, povezivanju korisnika u ruralnim sredinama, primjeni AI-ja...
Prošli mjesec završila je aukcija za RF spektar i karte su posložene za sljedećih 15 godina. Prateći malo izjave teleoperatera stječe se dojam da su svi "pobijedili" na aukciji?
Pojam "pobjeda" bi trebao biti jasan i jednoznačan za sve. Tu su činjenice i više nego jasne. Nakon ove dražbe imamo najviše spektra na tržištu, također imamo više spektra nego što smo ga imali prije dražbe i ono što je najvažnije, a što nije bio slučaj do sada, je da u svakom od tri frekvencijska pojasa, tzv. donjem, srednjem i visokom, koji su bili na dražbi imamo vodeću poziciju. S obzirom na osvojeni najveći udio spektra na tržištu, ujedno smo i daleko najviše investirali u državni proračun, 135,3 milijuna eura što je za velikih 24% više od prvog sljedećeg telekoma. Iako je investicija visoka, vjerujemo da je opravdana kako bi u budućnosti našim korisnicima nastavili osiguravati najkvalitetniju mobilnu uslugu na tržištu.
Što ta aukcija i vaših 135 milijuna eura ulaganja znači za HT, a što će značiti za korisnike?
Predmet dražbe su bila tri frekvencijska pojasa - niski, srednji i visoki. Niski frekvencijski pojas je dominantno važan za pokrivanje, tj. dostupnost signala mobilne mreže širom Hrvatske. Srednji frekvencijski pojas je važan za kapacitet mobilne mreže tj. da bi korisnici bili u stanju pristupiti svim željenim internetskim i poslovnim sadržajima i aplikacijama. Visoki frekvencijski pojas je važan za performanse tj. brzinu dostupa sadržajima i aplikacijama.
U tom kontekstu, a s obzirom na vodeću poziciju u sva tri pojasa, HT-ovi korisnici su sigurni da će i u budućnosti imati mogućnost korištenja vrhunske mobilne usluge. Također važno i korisno je podsjetiti da je na dražbi za tzv. 5G frekvencije koja je održana prije dvije godine, HT također osvojio najviše spektra. Upravo osvajanje najvećeg udjela spektra na ove dvije dražbe osigurava nam daljnju izgradnju mobilne mreže, te dodatno poboljšanje njenih kapaciteta i najbolje korisničko iskustvo za sljedećih 15 godina.
HAKOM je prije nekoliko dana objavio i svoje istraživanje kvalitete i brzine mreža u Hrvatskoj, prema kojima je HT najbolji. Što je točno istraživanje pokazalo?
Istraživanje je pokazalo i potvrdilo nešto što i nije osobita novost, a naši korisnici to već znaju dugi niz godina, a to je da HT ima najbolju mobilnu mrežu. Međunarodni industrijski standardi Ookla i umlaut učinili su to ranije, a sad je i HAKOM u suradnji s NetCheckom to i potvrdio. Također, istraživanje je pokazalo da mi u Hrvatskoj imamo jako dobre mobilne mreže u usporedbi s ostatkom Europe. Štoviše, bolje od mnogih zemalja Zapadne Europe s kojima se volimo uspoređivati po raznim drugim kriterijima. Ono što nas veseli je da i u takvom okruženju HT ima najbolju mobilnu mrežu. Ono s čim smo posebno zadovoljni je rezultat u kategoriji kvalitete pristupa mobilnom Internetu, jer upravo tu kategoriju smatramo najvažnijom za naše korisnike.
U kakvoj je korelaciji HAKOM-ovo istraživanje s ostalim istraživanjima na koja se operateri referenciraju - Ookla, umlaut? Da li takva istraživanja više znače samim operaterima ili korisnicima?
Jednostavno rečeno, postoje tri vrste istraživanja. Prva vrsta je gdje korisnici sami, znači aktivno testiraju mrežu pokrećući specifičnu aplikaciju poput Ookla Speedtesta. Druga vrsta se temelji na crowdsourcingu, gdje se podaci o kvaliteti usluga pribavljaju putem aplikacija koje korisnici upotrebljavaju. Tako korisnici također sudjeluju u testiranju, ali na neizravan način svakodnevno koristeći usluge mobilnog Interneta. Takvo istraživanje je primjerice ono koje dominantno radi umlaut, iako ga oni ponekad kombiniraju s terenskim mjerenjima. Treća vrsta istraživanja su terenska mjerenja, gdje se mreže testiraju od strane pojedinih za to specijaliziranih kompanija koristeći stvarnu korisničku opremu i u stvarnim uvjetima - u gradovima, na cestama, tunelima... U ovim istraživanjima sami korisnici ne sudjeluju, nego posebni stručni timovi, a rezultati pokazuju isto ono što bi i korisnici izmjerili samo na još sofisticiraniji način. Ta mjerenja pružaju i dodatne informacije samim mobilnim operatorima o stanju u njihovoj mreži tj. mogu im poslužiti za dodatna unaprjeđenja kvalitete. Ovaj posljednji vid istraživanja upravo je proveo HAKOM. Činjenica je da sva tri relevantna istraživanja nedvojbeno potvrđuju kako je naša mobilna mreža najbolja.
Svima su puna usta korisnika i korisničkog iskustva, to je izgleda nova poštapalica u svim industrijama – telekomunikacije nisu iznimka. Tu je isto regulator izdao godišnji izvještaj u kojem HT iako najveći ima poprilično poboljšanje u sve tri kategorije?
Za nas proteklih godina to zaista nije puka poštapalica nego cjelokupna paradigma u koju smo uložili jako puno truda u svim segmentima kompanije od komercijalnog dijela i dizajna usluga, preko podrške korisnicima, financija, pa do tehnike. Ovaj izvještaj za nas nije iznenađenje jer na svim razinama pratimo korisničko iskustvo, koje je u 2022. godini bilo najbolje u povijesti HT-a. Uveli smo i nove moderne alate koji nam omogućuju da u stvarnom vremenu pratimo korisničko iskustvo, te kroz koje smo već dosad prikupili više od 620.000 povratnih komentara korisnika, po kojim smo i djelovali, a koji su doprinijeli tome da i u oba segmenta, i poslovnih i privatnih korisnika, bilježimo najbolje iskustvo na tržištu. HAKOM-ov izvještaj pokazuje kako smo u sva tri stupa ostvarili odlične rezultate i veliki napredak, kojeg što je najvažnije osjete naši korisnici. Da bi to postigli radili smo i nastavljamo raditi na utvrđivanju i otklanjanju razloga prigovora, na većoj otpornosti mrežnih i IT sustava te na kraćim rokovima otklanjanja problema. Sve je ovo vidljivo u rezultatima, pa tako u prvom tromjesečju ove godine imamo povijesno najniže brojeve poziva korisnika zbog problema, žalbi ili prigovora na naše usluge.
Kakva je situacija s 5G-om - smatrate li da je ispunio korisnička očekivanja. Na čemu ste radili u 2022., a što će biti planovi u 2023.?
Kao tehnologija 5G ispunjava svoja očekivanja u ovoj prvoj fazi razvoja, u smislu većeg kapaciteta mreže i većih brzina. To smo postigli, ali daleko od toga da je taj cilj, jedini. Kako smo s 5G pokrili više od 2 milijuna ljudi, tijekom 2022. godine koncentrirali smo se na povećanja pokrivenosti s tzv. gigabitnim 5G-om u frekvencijskom pojasu od 3,5 GHz. Ono što je sljedeća faza, jest napredni 5G i tu pričamo o svim ostalim zanimljivim stvarima poput automatizacije, robotike, samovozećim automobilima, Industrije 4.0 i tzv. campus mreža koje pružaju nisku latenciju, dedicirani bandwidth i omogućuju povezivanje strojeva te su u suštini poligoni za revoluciju u razvoju javnih usluga, društva i gospodarstva. Campus mrežu postavili smo prije par godina na FER-u baš za potrebe razvoja novih aplikacija i načina upotrebe 5G-a, a od nedavno surađujemo i s FSB-om na praktičnoj primjeni Industrija 4.0. rješenja za Pametne tvornice. Za implementaciju naprednog 5G-a, potrebna je i nova arhitektura jezgrene mreže. U ovom trenutku još ne vidimo punu zrelost tehnologije i scenarija primjene naprednog 5G-a, iako su pomaci vidljivi, posebno na naprednim tržištima Azije poput primjerice Singapura.
Druga strana "digitalizacijske medalje" je - optika. Ima li ona primat nad 5G-om s obzirom na to da za razliku od 5G-a Hrvatska kaska u planovima?
Optika je sigurno tehnologija koja ima primat nad 5G-om i svim drugim fiksnim tehnologijama. 5G, iako bolji od 4G-a i dalje ima veća kapacitivna i performansna ograničenja nego optika, to je jednostavno fizikalna činjenica i to će uvijek tako i ostati. Optika u stvarnosti omogućuje uvijek gotovo za red veličine veće brzine prijenosa i nižu latenciju.
Također optika, iako u početku investicijski zahtjevnija od 5G-a dugoročnija je tehnologija s obzirom na puno duži životni vijek primjene, proširivost kapaciteta i puno veću energetsku učinkovitost. Zadnjih par godina smo za hrvatsko tržište imali rekordne brojke uvođenja optike i u uvjetima korone i u uvjetima inflacije.
Jedna star koja je prilično zbunjujuća jest da i vi i A1 tvrdite da ste lider po optici. Oni spominju kako obuhvaćaju 670 tisuća kućanstva, do kraja godine 800 tisuća. Vi pak u svojem Godišnjem izvještaju za 2022. spominjete više od pola milijuna FTTH. Otkud razlika?
Da, barata se s različitim informacijama u javnom prostoru. Razumljivo je da svatko sebe želi predstaviti u najboljem svijetlu pa često i bolje od toga. Činjenice su međutim tu nedvojbene. HT ima najveću optičku mrežu u Hrvatskoj i ona je najmanje pet puta veća od prvog sljedećeg konkurentna. Mi u HT-u, pod optičkom mrežom smatramo isključivo FTTH tehnologiju, tj. u potpunosti optičku mrežu gdje je korisnikova veza cijelim putem od modema u kući ili stanu pa sve do Internetskih servisa zasnovana jedino i isključivo na optici. To znači da u optičke priključke ne računamo tzv. hibridne tehnologije koje između korisnika i Interneta uz optičku vezu kombiniraju i bakrene veze - bilo da se radi o bakrenoj parici ili koaksijalnom kabelu poput G.Fasta, FTTB, FTTC ili DOCSIS-a. Kada bi to radili naši brojevi bi bili znatno veći, međutim ne mislimo da je to ispravno jer je FTTH jedina iskonska gigabitna tehnologija budućnosti i uvođenje hibridnih tehnologija tu muti sliku. Pojednostavljeno i slikovito rečeno, iako Seat i Audi dijele mnoge zajedničke komponente, vi jednostavno ne možete Seata nazvati Audijem. Imamo namjeru i investicijski plan pokriti 1 milijuna hrvatskih kućanstava s optikom. Samo za FTTH tehnologiju možemo reći da je zaista jedina gigabitna tehnologija sadašnjosti i budućnosti koja omogućava i omogućavat će simetrične višegigabitne brzine, ultra nisku latenciju i najveću energetsku efikasnost što je osobito bitno u smislu brige za okoliš i smanjenje CO2 otiska.
Krajem godine završavate EU BB projekt povezivanja 150.000 korisnika u ruralnim sredinama.
Projekti napreduju, ali ne dinamikom kojom smo se inicijalno nadali. U dosta sredina nailazimo na izazove u brzini ishođenja dozvola i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Imamo odličnih primjera suradnje s jedinicama lokalne samouprave kao u slučaju Zaprešića, Krapine, Sv. Nedelje, Medulina, Omiša…. Ono što vrijedi istaknuti da u infrastrukturnim projektima ovog tipa zaista svi od središnje vlasti, preko lokalne vlasti do javnih vlasnika i različitih operatera linijske infrastrukture te telekom operatora-investitora moraju biti sinkronizirani i djelovati u smjeru istog cilja i tu ima prostora za napredak.
Međutim najvažnije je da je interes za optikom u ovim sredinama zaista velik i da korisnici, i privatni i poslovni, u potpunosti razumiju što će dobiti s optikom i s velikom iščekivanjem očekuju početak njenog korištenja.
Danas se na sve strane govori o umjetnoj inteligenciji, gdje je i kako HT primjenjuje te koliko smo daleko od zrelije faze primjene?
S objavom ChatGPT jezičnog modela u studenom prošle godine, tema umjetne inteligencije (UI) podigla se i aktualizirala u javnom prostoru kao nikada do sada. Primjenu UI sada vidimo u tri područja - jedno područje je prediktivno podešavanje kapaciteta mobilne mreže u smislu smanjenja nepotrebne potrošnje električne energije i smanjenje emisije CO2. Drugo područje je optimiranje kvalitete WiFi mreža, u kontekstu osiguranja bržeg i kvalitetnijeg pristupa Internetu unutar kućanstava. Treće područje je upravljanje mrežom, gdje kroz primjenu UI-a nastojimo biti u stanju prepoznati i riješiti anomaliju i problem u mrežnim i/ili IT sustavima prije nego on postane problemom za korisnike. Rad na UI temama definitivno je dobilo novo, pozitivno ubrzanje zadnjih mjeseci, pa ćemo sigurno vidjeti puno više primjena, koje će se reflektirati u još pozitivnijem korisničkom iskustvu.
